Jugoistočna Evropa u cjelini je neuralgična tačka Evrope u pogledu stabilnosti, mira, bezbjednosti i daljnjeg prosperiteta te uključivanja Evrope u geopolitičke procese koji danas, očito, intenzivno traju u svijetu.

To je za Fenu izjavio bivši predsjednik Slovenije Milan Kučan i dodao da se evropska zajednica, po njegovom mišljenju, nije dosad dovoljno ozbiljno bavila tim pitanjem.

“Mislim da nije i da bi trebalo pogledati svaku zemlju (jugoistočne Evrope) zasebno, koja još nije članica Evropske unije, a nalazi se na tom prostoru: pogledati u kojim uslovima živi, koliko je daleko odmakla ili udaljena od ispunjavanja uslova za Evropsku uniju, pa biti svjestan da su to ipak ‘vezane posude’, ali i svjestan činjenice da je ispunjavanje uslova i određivanje nekog roka, datuma, velika stimulacija za unutrašnje političke, privredne i socijalne napore kako bi što prije uslovi bili ispunjeni. Ovako, koliko sad razumijem stvari, mislim da paketno rješavanje čitavog problema baš ubija tu stimulaciju”, kazao je Kučan.

Po njegovom mišljenju, nije dovoljno samo iz Brisela reći kako podržava pridruživanje ovog prostora nego se treba konkretno angažovati u svakoj zemlji, konkretno u odnosu na njene prilike.

“Tu je posebna priča Bosna i Hercegovina, zemlja koja kao država ipak, praktički, ne funkcionira i mislim da bi se prvo trebalo zalagati da se osposobi kao država, a drugo, da što prije nadoknadi zaostatak za drugim zemljama i možda ih čak pretekne jer ima puno potencijala – ljudskih, materijalnih i drugih”, istakao je Kučan.

Smatra da rješenje balkanskog pitanja jeste u pridruživanju Evropskoj uniji, ali i da Evropska unija mora biti svjesna toga i vlastitih unutrašnjih slabosti jer formula proširenje-produbljenje mora funkcionirati.

“Dakle, proširenje bez produbljivanja odnosa i rješavanja nekih unutrašnjih slabosti Evropske unije, samo je donošenje novih problema u EU i mislim da to nije baš pravi put”, ocijenio je. 

Za odnose Slovenije i Bosne i Hercegovine smatra da su dobri, sa puno prostora za unapređenje, ali ističe dvije greške kao velike hipoteke u međusobnim odnosima.

“Mi smo napravili veliku grešku ‘izbrisom’, znate da smo ljudima jednim birokratskim aktom oduzeli ustvari pravo da, takoreći, budu subjekt i države i društva. Trebalo je određeno vrijeme da budemo svjesni te greške i sada je pokušavamo nekako popraviti. Druga greška je pitanje Ljubljanske banke i štediša. To su dvije hipoteke u našim odnosima, ali mislim da je značajno što smo svjesni velikih grešaka i da ih pokušavamo popraviti. To se bez saradnje s državom Bosnom i Hercegovinom ne može”, zaključio je Milan Kučan u razgovoru za Fenu.