Bajram, ali i drugi vjerski praznici u Bosni i Hercegovini oduvijek su bili prilika za učvršćivanje međuljudskih odnosa. Često, pogotovo u predbajramsko vrijeme moglo se čuti kako se tuga smanjuje dok se dijeli, a radost samo povećava.
Radost bajrama potrebno je podijeliti sa porodicom, prijateljima i komšijama bez obzira da li su muslimani ili ne.
Bajram za muslimane predstavlja veliku radost, pa ju je najbolje podijeliti uz slasticu dostojnu i sultanovog dvora – baklavu.
Baklava je kolač orijentalnog porijekla nastao u Armeniji, mada pojedini izvori tvrde da je nastala i u Saudijskoj Arabiji.
Danas je prisutna u svim dijelovima svijeta. Shodno podneblju na kojem se sprema, recept se mijenja od jednog područja do drugog.
Bilo kako bilo, ovaj kolač nad kolačima, zahtijeva izrazito umijeće pravljenja, a potom i rezanja. S obzirom da se u ovaj kolač koji se pravi od jufki (prije su one bile ručno razvijane, a danas u skladu s potrebama modernog vremena i vječitoj žurbi moguće je kupiti gotove) i raznih dodataka (orasi, bademi, lješnjaci, pistacije, čokolada…), a potom se dodaje agda. U vrijeme kada je baklava tek nastajala pravila se s medom, pa je samim tim bila zastupljena kod pretežno imućnijih porodica i spravljala se za velika slavlja. Danas kada se pravi sa ekonomičnijim rješenjem- šećerom, i dalje se služi u posebnim prilikama.
Nije važno da li je riječ o svadbi, ili nekom vjerskom prazniku naroda u Bosni i Hercegovini, baklava je oduvijek bila prilika da se gost ugosti na način kako dolikuje. Ipak, vještinu je domaćica pokazivala ne samo u pripremi jufki, tirita i oraha (osnovnih sastojaka za bosansku baklavu) nego i načinu rezanja baklave.
Naime, oblik baklave u Bosni i Hercegovini prihvatljiv je jedino kao romb, eventualno rolnica, ali nikako s ravnim stranama. Za pravljenje baklave domaćice su birale, pa i danas biraju, samo najkvalitetnije sastojke (orah ne smije imati gorak okus), a sve u nadi da će gost tražiti još jedan komad.
Bilo kako bilo, kuće pred bajram zamirišu baklavom, čiji je recept u osnovi sličan ma gdje se ona pravila. Ipak, jedan od tajnih sastojaka i “garancija” uspjeha jesu ljubav i pažnja koji se mogu osjetiti u svakom zalogaju. Pravljenje baklave je prilika za prenošenje znanja, recepta i druženje, ali i slatko iščekivanje Bajrama, ili druge svečane prilike i degustacija.
Naime recept za baklavu, često se prenosi s koljena na koljeno, pa neki od njih se u krugu porodice čuvaju i nekoliko stoljeća. Primjer je i porodica Tulek, u čijem je vlasništvu ”Baklava dućan“ smješten na Baščaršiji u Sarajevu.
Bedrija Tulek, vlasnica objekta odlučila je sa sinom raditi na pravljenju baklave, a njihova poslastičarnica je, kako kaže, mnogo više od pukog mjesta za degustaciju kolača. To je ujedno i prostor na kojem je moguće naučiti nešto novo o baklavi, ali i drugim tradicionalnim kolačima.
Kako kaže, bosanska baklava ima tri podvrste slaganu, džandar i sevdidžan baklavu. Slagana, kako i samo ime kaže pravi se slaganjem kora i namaza (tirit i orasi) te zaljeva agdom, a neko doda i limun na vrhu. Džandar baklava je nešto drugačija i veže se pretežno za područje Sarajeva, a njena priprema može potrajati i nekoliko dana, s obzirom na dug proces sušenja jufki na oklagiji. Upravo džandar baklava je jedan od zaštitnih proizvoda ”Baklava dućana“, a Tulek kaže kako je riječ o poslastici koja je pomalo zaboravljena.
Upitana šta je specifično za džandar baklavu Tulek je kazala kako se jufke za džandar baklavu suše 24 sata na oklagijama, a potom se suše nekoliko dana, nakon čega se tek peče. Filuje se mladim slatkim kajmakom i orasima.
”Mi u BiH imamo samo tri vrste baklave, to je ova baklava, ja sam je nazvala sarajevskom, to je slagana baklava, džandar baklava i sevdidžan baklava, koja je od kajmaka. Mi nemamo više baklava, sve ostalo je slatka pita. Mi pokušavamo da damo standard i zaštitimo, da nam se baklavom ne naziva nešto što se reda sa šljivama ili nečim drugim”, rekla je Tulek.
Smatra kako ova slastica ne smije ličiti na baklavu, a da u sastavu bude ulje, biljno maslo ili margarin.
Tulek kaže kako se baklava ne pravi samo za bajram, s obzirom da bh. društvo čine muslimani, katolici, pravoslavci, Jevreji i drugi, nego se sprema za različita veselja i praznike.
”Pravi se za Bajram, ali i druge praznike jer je to bh. proizvod“, rekla je Tulek koja je podsjetila kako se bosanska baklava znatno razlikuje od one koja se priprema na području Turske, Grčke, Armenije…
Pored baklave, ne treba zaboraviti ni druge tradicionalne kolače, ružice (koje imaju sličan sastav kao baklava, ali drugačiji oblik – izgledom podsjećaju na ružice) i hurmašice koje se prave od tijesta, s posebnim otiskom na vrhu koji nastaje većinom uz korištenje rendi.
Na bajramskoj sofri moguće je naći i mnoge druge kolače, ali ”trio fantastico” (baklava, ružica i hurmašica – bilo u “paketu” bilo odvojeno) je neizostavni dio sofre već stoljećima, a dobre, i prije svega ukusne stvari treba zaštititi.
Također, potrebno je uzeti u obzir i kaloričnu vrijednost ovih kolača i, kako ljekari savjetuju, biti umjeren u njihovoj konzumaciji.
Strogo je zabranjeno preuzimanje sadržaja, vijesti, videa ili fotografija bez dozvole. Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
