Prema podacima Unije za održivi povratak samo od početka godine Bosnu i Hercegovinu napustilo je 30 hiljada ljudi. Siguran posao i plata više nisu dovoljni za ostanak ljudi u BiH. Država nema strategiju ni o mladima u BiH. Većina građana koji su ostali u BiH napustilo bi našu zemlju, dok ima i onih koji bi ostali. Dostojanstven život glavna je potreba građana BiH.
Faris Dizdar student je Ekonomije u Sarajevu. Posljednjih nekoliko godina proveo je živeći i radeći u Finskoj i Češkoj, te Njemačkoj u kojoj je kako kaže za samo tri mjeseca zaradio više nego za godinu dana u BiH. Ipak, novac nije jedini problem zbog čega građani BiH odlaze. Za njega kako kaže veći problem je nefunkcionalan sistem, zbog čega nakon završetka master studija napušta BiH.
“Ovdje jednostavno ništa ne valja. Ni zdravstvo, ni policija, ni sudstvo. I obrazovanje isto ne valja, jer sam imao priliku da vidim kako je to u inostranstvu. Mislim da nema nijedna svijetla tačka osim sunca”, kazao je Dizdar.
Većina građana BiH ne vidi svoje mjesto pod bosanskohercgovačkim suncem. Ipak, postoje i oni koji ne žele otići. Evo šta su nam kazali građani na pitanje da li bi otišli iz BiH:
“Apsolutno da. (N1: Zašto?) Zato što iskreno ne vidimo ovdje neku budućnost. Tako da par godina faksa i ja idem”
“Nikad. (N1: Zašto?) Zato što mi se sviđa ovdje”
“Najviše ljudi odlaze zbog obespravljenosti u ovoj državi. Zbog beznadežnosti, zbog korupcije i mita ukratko rečeno”
Prema podacima Unije za održivi povratak od januara do kraja maja ove godine BiH je napustilo 30 hiljada ljudi. Najviše iz Posavine i Hercegovine tvrde iz Unije. Dodaju da iz BiH odlaze kompletne porodice i da se zatvaraju škole. A primjer navode Kanton 10 u kojem djeca iz tri grada odlaze u jedno školu u Drvaru.
“Mi smo reagovali. Mi smo se obratili ovo pet godina traje. Mi od 2013. godine ukazujemo svaki put na ove brojke, vidite li otišlo je toliko i toliko. Onda smo po mjesnim zajednicama po opštinama i gradovima itd. Međutim, Parlamentarna skupština BiH nikada nije stavila tačku dnevnog reda: ‘Odlazak bh. građana’. Pa ako ništa da se pokaže u javnosti da se oni brinu”, kazala je Mirhunisa Zukić, direktorica Unije za održivi povratak.
Država ne brine ni o mladima pokazuje i to da BiH nema strategiju o mladima. Nema ni Federacija BiH. Starategiju prema mladima koja može uticati na ostanak mladih do sada su usvojili tri kantona: Sarajevski, USK i ZE-DO, objašnjavaju u Institutu za razvoj mladih Kult.
“Mi upozoravamo da mladi ljudi govore da više nije pitanje da li imam posao? Nego kakvi su radni uslovi. Mladi ljudi više ne pitaju da li je plata redovna, nego da li mogu kreirati porodicu i stvarati u ovoj zajednici i da li mogu nastaviti i doprinositi društvu u kojem živim. Cjelokupan politički diskurs, socijalno-ekonomska situacija u BiH ne doprinosi tome da su mladi spremni ostati u BiH”, istakla je Katarina Vučković Instititu za razvoj mladih “Kult”.
Ljudi odlaze zbog posla, zbog prava koja nemaju u svojoj zemlji. Bez perspektive, teško je živjeti u BiH.
“Ljudi odavde odlaze zato što žele biti poštovani. Žele da ih niko ne ponižava. Žele da žive dostojanstveno. Žele da znaju proceduru tamo kad se raspiše konkurs da se stvarno poštuje. A ne da je raspisan konkurs a samo što još nije objavljena slika ko je primljen”, kazao je Izet ef. Čamdžić, glavni imam Medžlisa IZ Zavidovići.
A brojne evropske države posljednjih godina primile su hiljade stanovnika BiH. Slovenija je prošle godine izdala 14.000 radnih dozvola za BiH. Podaci saveznog ureda za migracije Njemačke za 2016.i 2017 godinu pokazuju da je iz BiH u Njemačku otišlo više od 50 hiljada ljudi, to je više više nego što broji Posavski kanton. Od 2013. do novembra 2018. godine BiH je napustilo 172.000 osoba, a brojke UNESCO-a od odlasku inžinjera, magistara i doktora nauka iz BiH sve govore.
Strogo je zabranjeno preuzimanje sadržaja, vijesti, videa ili fotografija bez dozvole. Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
