BiH nikada se nije uhvatila u koštac za privatizacijskim kriminalom i ratnim profiterima. U međunarodnim krugovima, kako doznajemo ozbiljno se razmišlja o iniciranju zakonskih rješenja koja bi trebala omogućiti nezastarjevanje kaznenog djela ratno profiterstvo. To ne bi bio prvi put. Dosadašnji pokušaji nisu dali rezultat.

Šipad, Soko, “Famos”, “Vranica”, Čajevac Polihem, lista je dugačka. Ovih preduzeća više nema iako su u bivšoj državi bili giganti u svojoj oblasti. Većina firmi koje su privatizirane po veoma niskim cijenama, pretežno su napuštene nakon što su tzv. investitori koji su preduzeća kupili certifikatama, rasprodali imovinu, a radnike poslali na ulicu. Ratno profiterstvo nikada nije kažnjeno, podsjeća Edhem Biber, nekada na čelu Saveza samostalnih sindikata BiH:

“Mi smo dali, govorim o sindikatu, jer smo imali pripremljenu dokumentaciju za 126 firmi u Federaciji u kojima je evidentno bio kriminal u procesu privatizacije. Jedna od najvećih je bila Šipad sarajevski. Imali smo takvu dokumentaciju, ljudi iz Šipada su nam to dostavili, jer je tu bio kriminal od negdje 150 miiona maraka tadašnjih. Na kraju je taj čovjek koji je vodio, inspektor SIPA-e, došao i rekao: Nemojte molim vas. Od ovog nema nikakvog posla, Završeno je to”.

Kada je 2007. godine dužnost Visokog predstavnika preuzo Miroslav Lajčak, kao prioritet u svom radu naveo je reviziju privatizacije preduzeća. Najavljeno je formiranje ekspertne grupe pri OHR-u koja je trebala uz ostalo predložiti i zakonska rješenja o nezastarijevanju kaznenog djela ratnog profiterstva. No od toga se ubrzo odustalo

“Kasnije je ta ideja stavljena u zapećak i više nikad se nije pojavila, kad su u pitanju međunarodni faktori”, dodao je Biber.

No ideja se pojavila ponovo 2014.godine, ovaj put kroz amandman na Ustav FBiH koji je u parlamentarnu proceduru uputila Vlada Federacije BiH, a nakon velikih radničkih protesta. Cilj je bio da se osiguraju pretpostavke za procesuiranje ozbiljnih krivičnih djela počinjenih u postupku pretvorbe i privatizacije, koja su otišla ili prijeti opasnost da odu u zastaru. Što se desilo sa amandmanom, do danas nije odgovoreno. Ništa bolja situacija nije ni u RS. Slično kao i u Federaciji, i dalje je na čekanju i Zakon o porijeklu imovine.

“Treba politička volja onih koji donose odluke, odnosno vlade entiteta ili Savjet ministara, da predlože to rješenje. Sve je moguće ako se hoće, ali bojim se da to kod nas vrlo teško može doći jer vjerovatno ti koji bi trebali donositi odluke su umiješani u taj dio”, kazao je Obrad Belenzada, Konfederacija sindikata RS.

Komisija za revizuju privatizacije RS koja je osnovana 2006. godine, danas postoji samo na papiru. Nakon 70 izvještaja o spornoj privatizaciji, koliko ih je proslijeđeno nadležnim tužilaštvima, nijedan nije završio osuđujućom presudom. S druge strane, bilo je planirano da Agencija za reviziju privatizacije Federacije BiH koja je osnovana 2014. , za pet godina provede reviziju u svim tvrtkama, čiji je državni kapital privatiziran. Od 1044 firme, uspjela je završiti trideset i pet revizija. Određen broj proslijeđen je Tužilaštvu. Manjak ljudstva i dokumentacija, osnovni je problem sporog procesa, podvlači Vedad Duraković, direktor agencije .

“Poslije toliko godina neka dokumentacija ne postoji. Ili je nema, ili je uništena. Mi pribjegavamo privremenoj obustavi dok se ne obezbijedi ta dokumentacija. Imamo slučajeva gdje se pronašla dokumentacija pa smo nastavili, neke još nismo okončale, nekima smo u samo procesu”, kazao je Duraković.

BiH nema ni registra nekretnina, kojim bi se mogla utvrditi imovina u odnosu na izvor prihoda, posebno osoba koje su se enormno obogatile nakon rata. Iluzorno je očekivati da će se stvari uskoro promijeniti, mišljenja je Ivana Korajlić iz Transparency Internationala BiH:

“Kod nas se sve svelo na priču o ispitivanju porijekla imovine javnih funkcionera. što se može raditi kroz kontrolu imovinskih kartona. Nije bilo do sada nijednog ozbiljnog nacrta ili prijedloga koji bi ušao u proceduru i bio usvojen”.

Stvari nisu bolje ni u susjedstvu. Od 2010. godine kada je u hrvatskom Saboru izmjenjen ustav kako bi se spriječilo da kaznena djela ratnog profiterstva i privatizacijski kriminal iz 90-ih padnu u zastaru, uz jednu gospođu koja je nezakonito uzimala penziju bivšeg supruga, samo je bivši premijer Ivo Sanader proglašen krivim za ozbiljno ratno profiterstvo. Osuđen je nepravomoćno, na dvije i pol godine zatvora.

Strogo je zabranjeno preuzimanje sadržaja, vijesti, videa ili fotografija bez dozvole. Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad