Grupa građana nezadovoljna stanjem na skijalištima pokrenula je "Inicijativu za Bjelašnicu i Igman". Cilj je da se iskustva aktivista ove grupe iskoriste za poboljšanje rada ova dva Ski centra. Napominju da je nužno izraditi strateški plan i rokove razvoja planina Bjelašnica i Igman. Iz inicijative poručuju da žele zajedno sa nadležnim institucijama pokrenuti turizam na ovim sarajevskim planinama.
Članovi “Inicijative za Igman i Bjelašnicu” žele bolje i dugoročnije skijaške staze, više smještajnog kapaciteta kojeg kako navode nema dovoljno i bolji angažman i koordinaciju nadležnih instituicija. Smatraju kako je potrebno unaprijediti i ljetnu sezonu. Stoga žele pokrenuti i biciklizam na Bjelašnici i Igmanu.
“Te kratkoročne ciljeve ćemo ovog ljeta pokušati instistirati. A dugoročno gledano, mi smo obični građani, mi smo birači, mi smo poreski obveznici i želimo na novac koji uplaćujemo u budžet i da imamo pristojan život. Pristojan život je i dobro skijalište nadomak grada”, tvrdi Nihad Vučijak, “Inicijativa za Bjelašnicu i Igman”.
Načelnik Trnova Ibro Berilo kaže da nije korektno da se od siromašnih općina uzima novac za bogate općine, te da se sa Bjelašnice i Igmana nosi dobit od dva miliona, bez ulaganja u te planine. Smatra da se ta godišnja može uložiti u nove sadržaje i turističku ponudu. Bjelašnica nema turistički centar sa mnogo hotela i apartmana, ali je posljednjih godina izgrađeno mnogo stambenih objekata. Na taj način privatizovalo se nacionalno dobro, smatraju mnogi posjetioci. Načelnik Trnova o svemu odgovara.
“Danas 60% općine Trnovo, u sastavu površinskom 60% je šuma, a ‘Sarajevo Šume’ imaju pravo raspolaganja – znači ‘Sarajevo Šume’ po zakonu o stvarnim pravima su vlasnici 60% općine. I svaki kvadratni metar u postupku eksproprijacije mi moramo platiti”.
Aktuelni direktor ZOI-a ‘84 Nevres Alispahić najavljujući svoju smjenu sredinom ove sedmice tvrdi da je ZOI mogao od 2020. početi sam sebe finansirati, ali navodi da je problem u Vladi Kantona Sarajevo. ZOI mjesečno za dugovanja izdvaja 280 hiljada maraka, a njihova prošlogodišnja dobit bila je milion i 400 hiljada. Osvrnuo se i na organizaciju EYOF-a.
“EYOF je samo ovdje doprinio punjenju nečijih džepova. A ono što smo dobili mi, ZOI, jeste da nas je povalio taj EYOF. Deset godina nikad niko nije plaćao račune Toplanama. I onda kad je došla prethodna uprava oni su potpisali sporazum i to se nastavilo otplaćivati. Voda se nije plaćala, puno toga ima. Ali ovo 280 hiljada je – 120 hiljada je kredit, 40 hiljada je sa Poreznom, 20 hiljada je sa Toplanama. I tako to, uglavnom se nabere”, navodi Alispahić.
Odgovornost za sad niko ne preuzima, ali svi su saglasni da problem predstavlja neusklađenost kantonalnih i federalnih zakona sa općinskim. Da bi Bjelašnica i Igman ponudili kvalitetne sadržaje sve institucije moraju napraviti plan turističke reforme. Žičaru na Bjelašnici posjećuju turisti i u ljetnoj i zimskoj sezoni i ona je jedna od rijetkih turističkih sadržaja na ovoj planini.
Strogo je zabranjeno preuzimanje sadržaja, vijesti, videa ili fotografija bez dozvole. Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
