Region je tokom cijele moderne historije bio na sporednom kolosjeku. Ipak, svjetske sile se ipak bave ovim područjem koje je jako zapaljivo, kazao je za N1 profesor Miloš Šolaja sa Fakulteta političkih nauka u Banjaluci.

Koliko su protesti širom svijeta dobar način da se mjenjau vlade? Koja sila danas vlada svijetom? Postoji li jedna koja je glavna? Kako svjetske sile utiču na BiH. Gost Novog dana o temi “Svjetska politička scena” je Miloš Šolaja sa Fakulteta političkih nauka u Banjaluci.

Postoji li danas jedna svjetska sila, ili nekoliko njih?

Očigledno je kako je prošao trenutak kada je postojala jedna dominantna sila. To su bile Sjedinjene Američke Države, koje su i danas najmoćnije, ali je sasvim sigurno da postoje i druge globalne sile koje onemogućavaju američku moć. Prije svega bih istakao Kinu koja učestvuje u definisanju osnova za izgradnju novog svjetskog poretka. Jedan kineski general je nedavno u svojoj knjizi kazao da neće upasti u zamku, kao što je upao SSSR, da se sa Amerikom utrkuju u naoružanju. To je jedan od ključnih strateških okvira.

Danas imamo procese redefinisanja odnosa između velikih sila, prije svega SAD-a i Kine, a zatim i Rusije.

Kina je postala prvo ekonomska, pa globalna sila, sa ambicijom da 2049. godine, na stogodišnjicu Narodne republike, ima najveći GDP u svijetu, ako ga već i nema. Kina je nakon loših iskustava u Vijetnamskom ratu shvatila kako masovna vojska nije više činilac koji može uticati na bezbjednosna kretanja. Okrenula se novoj doktrini – sofisticiranom oružju i sofisticiranim sistemima. U globalnim odnosima Kina igra jednu vrlo opreznu ulogu. Ona nikad nije bila ekspanzionistička, agresivan sila.

S druge strane, Rusija je jako napredovala kada je u pitanju vojna industrija. Rusija živi od gasa i nafte i zahvaljujući ovim energentima uspjela da preživi sankcije zapadnih zemalja.

Kriza u Golfskom zaljevu?

U današnjem svijetu posebno je osjetljivo tržište energenata. Zbog toga se procijenjuje da SAD neće napasti Iran jer je on glavni snabdijevač Kine. Iran ima poziciju u kojoj se prepliču interesi mnogih sila.

Kako komentarišete smrt bivšeg egipatskog predsjednika Muhameda Morsija?

Teško je procijeniti kako je došlo do toga. Činjenica je da je umro u sudnici od srčanog udara, moglo se tako nešto očekivati s obzirom da je imao srčanih problema. Kada se na takvim suđenjima prave političke parade ne vodi se računa o zdravlju i dostojanstvu čovjeka. Ovo će izazvati veliku nestabilnost u Egiptu.

Koliko velike sile djeluju na procese u Bosni i Hercegovini i regionu?

Region je tokom cijele moderne historije bio na sporednom kolosjeku, dakle periferija, ali ne neznačajna periferija. Nama Bosna i Hercegovina jeste gorući problem, ali se to u svijet ne osjeti tako. Ali, svjetske sile se ipak bave ovim područjem koje je jako zapaljivo. Te sile nemaju mnogo interes za stabilnost Zapadnog Balkana. S druge strane, nemamo otvorene konflikte i otvorene sukobe i to pokazuje da sile, koje ne ispoljavaju sve svoje ambicije i političke moći, to drže pod kontrolom. U regionu svoje prisustvo pojačala je Amerika. Činjenica je da je dolazio Pompeo, a tu je sada i Matthew Palmer. Odgovor će biti vjerovatno i snažnije prisustvo drugih igrača.

Strogo je zabranjeno preuzimanje sadržaja, vijesti, videa ili fotografija bez dozvole. Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad