Iako se u Evropskoj uniji nisu dogovorili ko će voditi EU, sve su glasniji stavovi o početku pregovora sa zemljama Zapadnog Balkana. Najveće evropske sile su trenutno protiv proširenja, dok se ne srede odnosi u Uniji. U Bosni i Hercegovini smatraju da Unija nije odustala od priključenja zemalja Zapadnog Balkana, dok evropski analitičari vjeruju da je Balkan odavno za EU prestao da bude top tema.

Iako Berlin čvrsto stoji uz evropsku perspektivu Zapadnog Balkana, drugi evropski zvaničnici poručuju kako ne mogu razgovarati sa “ludim vođama”, te da novo rukovodstvo EU ne smije postati klub od 28 članica koje ne mogu ništa da odluče. Francuski predsjednik Emmanuel Macron kaže kako će odbiti svako proširenje prije dubokih reformi institucionalnog funkcionisanja EU.

“Moramo duboko promijeniti naša pravila. Mi nećemo biti kredibilni u očima naših građana i biće nemoguće da proširimo EU na bilo koji način, dok ne reformišemo rad našeg međuvladinog sistema”, smatra Macron.

“Vrlo je vjerovatno da zemlje Zapadnog Balkana neće biti pozvane da postanu članice. A onda će Kosovari, Albanci, Makedonci, Srbi reći da je krivica Bugara što nisu pozvani”, ističe Boris Borisov, predsjednik Bugarske.

Francuska je već uz pomoć Njemačke I Holandije blokirala početak pregovora sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom što dokazuje provođenje u dijelo da će Makron kočiti proširenje. Hrvatska će naredne godine predsjedavati Unijom, a stav ove zemlje je da se Unija treba širiti, što će naići na zid od Francuske, Njemačke i Holandije…

“Koje, kako čujem, već rade na nekoj alternativi da se državama Zapdanog Balkana pomogne, da se ojačaju veze sa tom regijom, ali bez nekih garancija da će uskoro ući u EU”, tvrdi Augustin Palokaj, novinar.

“Balkan jednostavno nije top prioritet EU i da jednostavno, za naše zemlje, bez obzira šta se događa u EU, nema izgovora za ono što ne čine, a to je pogotovo kada je u pitanju BiH, jednostavna stvar. Jednostavno kvalitet i brzina onoga što se događa na nacionalnom nivou je daleko ispod očekivanog i potrebnog i za to nije kriv ni Macron ni EU”, ističe Denis Džihić, Institut za međunarodnu politiku Beč.

U BiH ne dijele stav da EU odustaje od zemalja Zapadnog Balkana koje treba da dobiju status kadidata. Evropska perspektiva za zemlje regije, prema riječima predsjedavajući Savjeta ministara BiH Denisa Zvizdića, ostaje živa u skladu sa ranijim odlukama EU.

“U BiH postoje proevropske i antievropske snage. Ja očekujem da EU pruži maskimalni ‘suport’ proevropskim snagama, jer mi želimo da EU bude dominantan igrač na prostoru Zapadnog Balkana”, kaže Zvizdić.

Analitičari iz BiH kažu da se izjave iz Brisela zloupotrebljavaju. Ili se izvuku iz konteksta ili se predstave na način da nas EU ne želi, što se u BiH koristi kao alibi za neuspjehe.

“Kada pogledate onih 14 preporuka, hipotetički, kada se one i ako se ikada ispune, mi ćemo apsolutno biti drugačija zemlja, samo da se to ispuni, u najpozitivnijem smislu. Taj put nije svrha sam sebi, taj put nama treba radi nas samih”, pojašnjava Denis Čarkadžić, politički analitičar.

Krajem maja, BiH je dobila analitički izvještaj od Evropske komisije u kojem iznose 14 preporuka šta BiH treba da uradi u narednom periodu kako bi dobila status kandidata. Analitičari vjeruju da EU gubi strpljenje sa pojedinim zemljama Zapadnog Balkana, poput Bosne i Hercegovine i Srbije. Stalne tenzije, nejrešeni odnosi sa susjedima su okrenule prioritete EU ka drugim pitanjima. Zapadni Balkan, smatraju, neće biti zaboravljen, samo je pitanje modusa koji treba nači da se zemljama ove regije pomogne. Članstvo u EU za sada nije opcija.

Strogo je zabranjeno preuzimanje sadržaja, vijesti, videa ili fotografija bez dozvole. Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad