O krađi identiteta koja je sve češća pojava na Facebooku u Novom danu razgovarali smo sa Sašom Petrovićem, inspektorom Federalne uprave policije.

Jeste li se ikad našli u situaciji da ste na Facebooku vidjeli profil sa vašim imenom i privatnim fotografijama, ili poznajete nekoga ko je žrtva krađe identiteta i ne znate kako biste toj osobi, ili sebi, pomogli? U augustu 2012. godine, Facebook je procijenio da je više od 83 miliona Facebook računa bilo lažno, a o takvim slučajevima u Bosni i Hercegovini, Petrović je za N1 rekao: “To je pojavni oblik, a djelo kao takvo ne postoji. Postoji zloupotreba ličnih podataka i lažno predstavljanje, međutim, u našem zakonodavstvu se i jedno i drugo odnosi na službene, vojne ili odgovorne osobe i prije toga bih napomenuo da je Facebook kao Facebook prilikom kreiranja otvorio opciju da svi podaci koji se nalaze na društvenoj mreži nisu vlasništvo korisnika nego su vlasništvo kompanije Facebook, tako da svaka fotografija koja se objavi je ustvari vlasništvo Facebooka i omogućeno je samim tim i dijeljenje trećim licima i pravljenje tih lažnih profila“.

Petrović je istakao kako policija nije prva adresa na koju se trebamo obratiti ukoliko vidimo da postoji profil sa našim podacima te da je prva adresa administrator Facebooka, a da ako postoji posljedica onda je policija adresa, odnosno tužilaštvo.

Na pitanje kako to da ljudi zanemaruju tu činjenicu koja je navedena na Facebooku da sve što objavimo na Facebooku više nije naše vlasništvo, nego vlasništvo te društvene mreže je odgovorio: “Živimo u digitalnom dobu. Ljudi sad žive internet i u biti, ako nemaš Facebook ili Instagram, ne postojiš. Ljudi objavljuju sve i svašta ne razmišljajući. Tek kad nastupi problem, onda shvate šta su uradili. Također, ako i obrišete nešto sa Facebooka, to ipak negdje ostane. Ako se već koristitie internetom, Facebookom, edukujte se“.

A o tome šta je sa sadržajima koji nisu postavljeni javno je rekao: “Facebook je komercijalna platforma i on je omogućio korisniku da zaštiti svoju privatnost, ali imate organizovane kriminalne grupe koje će prikupljati podatke. Nikad ne znate da li neko od vaših prijatelja radi na preprodavanju tih podataka”.

Petrović je u razgovoru sa voditeljicom Novog dana Ivanom Erić govorio i o tome kakvih je zloupotreba bilo i ko su najčešće žrtve interneta.

“Mi dnevno imamo pet do šest prijava, barem u Federalnoj upravi policije, i najčešće su prevare na Facebooku i Instagramu. Tamo gdje ima novca je otprilike ciljna grupa tih napadača, dakle firme koje se oglašavaju na internetu, pa onda imamo iznude, gdje prave lažne profile djevojaka. Odnosno, stupaju u internet vezu sa žrtvom gdje nastupa razmjena fotografija seksualno escplicitnog sadržaja i na kraju ucjenjuju za novac. Onda postoji prodaja lažne robe, krađa podataka u smislu bankovnih kartica, gdje u jednom momentu korisnik daje svoj broj kartice“, naveo je.

Petrović je istakao i savjete u vezi sa tim koje podatke ne bismo trebali ostavljati na internetu.

“Nemoguće je sve objasntii osim osnovne fizičke zaštite, kao što je licencirani softver, antivirus i slično. Svi podaci su interesantni – ime djeteta, ime majke, sve se to može koristiti za resetovanje pristupnih šifri na Facebooku. Ima Facebook tu zaštitu privatnosti, zaštitite ko može da vidi te podatke. Mi svakodnevno provjeravamo i obavještavamo građane o mogućim opasnostima na stranici, a postoji na hiljadu stranica gdje se može pročitati o tome kako se zaštititi. Savjetovao bih da se ne postavljaju slike djece jer napadači fotošopiraju te slike i skidaju odjeću te takve slike idu na tržište. Također, statusi poput otišao sam na more, što znači da je kuća prazna, ne postavljati na internet“, naglasio je Petrović za N1.

Strogo je zabranjeno preuzimanje sadržaja, vijesti, videa ili fotografija bez dozvole. Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad