Krajem maja na evidencijama nezaposlenih evidentirano je više od 406 hiljada osoba. Među njima najviše je kvalifikovanih i nekvalifikovanih radnika. Ipak, potražnja za radnicima je velika. Obrazovni sistem u BiH trenutno ne može odgovoriti na potrebe poslodavaca. Sve je izraženija razlika između vještina stečenih kroz formalno obrazovanje i onih potrebnih u praksi, na poslu.

23-godišnja Dalila studentica je druge godine Ekonomskog fakulteta u Sarajevu. Želja joj je postati poduzetnicom i baviti se restauracijom odjeće. Zato je uz redovan studij završila kurs šivenja, njemačkog i engleskog jezika, prošla je obuku zapošljivosti i životnih vještina. Sve kako bi bila konkurentnijja na tržištu rada.

“Meni Ekonomski fakultet služi više kao platforma za sve ideje koje želim da sprovedem i on se jako dobro uklapa u neformalni vid obrazovanja, jer mi nudi neke vještine osnivanja biznisa ili marketing koji je danas neizostavan u svakoj sferi zaposlenja, što ću sigurno iskoristiti sutra kad budem jedna od mladih poduzetnica u BiH”, kaže Dalila Žiga, studentica.

Problem neusklađenosti onoga što traže poslodavci i ponude na tržištu rada sve više je izražen. Najtraženiji su radnici u proizvodnji, turizmu i građevinarstvu, a upravo za ta zanimanja interes radnika je najmanji. Prilikom odabira škole ili fakulteta mladima je neophodna informacija o kretanjima na tržištu rada.

“Dešavaju se neke promjene, mladi ljudi reaguju na promjene tržišta. To možemo vidjeti recimo u sektoru IT-a, da je to sektor koji je stekao na popularnosti unazad nekoliko godina i da postoji veliki interes mladih ljudi za taj sektor, kao i za medicinu itd, međutim ne postoji jedno sistematsko rješenje, mi još uvijek nemamo karijernog usmjeravanja u školama, na fakultetima , u institucijama koje se bave posredovanjem u zapošljavanju i to je ono što nam nedostaje”, kaže Nermana Ajanović – Hajdarpašić iz Posao.ba.

Osim sistemskog rješenja neophodno je da i roditelji dobiju prave informacije, jer upravo oni imaju važnu ulogu pri odbairu budućeg zanimanja svoje djece, stav je u Željezničkom školskom centru u Sarajevu. Odabirom srednje škole priča ne završava , već tek počinje, smatra direktorica Aida Tahirović. Ove godine upisuju četiri odjeljenja za čak sedam zanimanja mašinske, elektrotehničke i saobraćajne struke. Međutim, interes djece iz godine u godinu je manji.

“Ljudi uglavnom vide zanat kao teški posao, što danas i nije tako, dakle nije to više teški fizički posao i svi uglavnom gledaju da svoju djecu zaštite od toga. Škole poput naše su škole koje nude više mogućnosti. Mi omogućavamo da učenici nastave da studiraju, a s druge strane i priliku da po završetku škole se bave svojim poslom , da zarađuju radeći u svojoj struci”, smatra Aida Tahirović direktorica Željezničkog i školskog centra.

Dodaje da veći broj njihovih učenika odmah po završetku škole ostaje u firmama u kojima rade praksu, jer se, kako kaže Tahirović, pokažu kao vrijedni i sposobni radnici. A je li srednja škola poslužila samo kao tranzit prema fakultetima i čime se mladi vode prilikom odabira budućeg zanimanja.

Opširnije u prilogu Marijane Kršo.

Strogo je zabranjeno preuzimanje sadržaja, vijesti, videa ili fotografija bez dozvole. Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad