Integracije regiona Zapadnog Balkana u Evropsku uniju će gotovo sigurno u narednim godinama biti znatno usporene zbog unutrašnjih odnosa u samoj Uniji, ali i zbog ponašanja lokalnih političara. Dok se čeka imenovanje nove Evropske komisije koja bi trebala dočekati prvu narednu članicu 2025. godine, pitanje je gdje se nalazi Bosna i Hercegovina i kada se može očekivati njen napredak prema Evropi. O napretku regiona, ali i Bosne i Hercegovine proteklih nekoliko dana se razgovaralo na samitu Zapadnog Balkana i EU u poljskom Poznanju.
Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić vjeruje da Evropska unija ne čeka formiranje vlasti u Bosni i Hercegovini kako bi nam dodijelila kandidatski status. Ovo se unekoliko kosi s onim što je nedavno u Sarajevu izjavio aktuelni komesar za proširenje Evropske unije Johannes Hahn.
“Pitanje Vijeća ministara nema veze sa kandidatskim statusom. Sa kandidatskim statusom veze ima opća politička atmosfera u Bosni i Hercegovini koja je opterećena tenzijama i neplodnim i neproduktivnim političkim raspravama. Dio političkog folklora u BiH jeste da postoje političari koji onako natašte popiju kafu ujutro i daju bombastičnu izjavu koja treba da se vrti u medijima taj dan ili naredna dva dana”, izjavio je Zvizdić.
Nevladin sektor i akademska zajednica smatraju da će upravo formiranje vlasti i rješavanje unutrašnjih pitanja, ali i formiranje nove Evropske komisije biti ključni faktori koji će odlučiti gdje će biti Bosna i Hercegovina u narednom periodu.
“I dalje nemamo formiranu vlast na nivou Bosne i Hercegovine, nemamo formiranu vlast na nivou Federacije sve su to stvari koje koče određene procese. S druge strane došli smo u situaciju da su u blokadi parlamenti kako na državnom tako i u FBiH što otežava sve procese kada su u pitanju integracije BiH”, kazao je Rasim Ibrahimagić iz Incijative za monitoring evropskih integracija.
“Za nas za države Zapadnog Balkana, za Bosnu i Hercegovinu, ključno pitanje je ko će dobiti portfolio proširenja i ono što je važno da li će portfolio proširenja opet biti vezan uz portfolio susjedske politike, da li će možda biti odvojen? Poruke koje su se čule od francuskog predsjednika Macrona nisu baš ohrabrujuće”, naveo je Adnan Huskić, profesor međunarodnih odnosa.
Poruke francuskog predsjednika izrečene u Briselu nakon dugotrajnih pregovora o čelnim ljudima Unije, s dozom opreza uzima i njemačka kancelarka koja misli da idalje ima dovoljno vremena da se sve uradi na vrijeme.
“Već smo mnogo puta naglasili da ovo nije događaj koji držimo za druge, već da je to nešto što radimo u našem vlastitom interesu. Ako pogledamo mapu Evrope, zemlje Zapadnog Balkana su dio Evrope, graniče sa zemljama EU. Dakle, oni su u strateškom interesu Evropske unije. Naravno, postoje političke poteškoće, razgovarali smo o njima, moramo ih riješiti i raditi na njima, ali naravno da napredujemo kada je u pitanju interkonektivnost”, kazala je Angela Merkel.
“Nadam se da će zemljama koje su se kvalifikovale za pristupne pregovore biti dopušteno da ih otpočnu. Znam da su Francuzi oprezni po pitanju proširenja dok ne dođe do reformi unutar EU, ali se nadam za dobro ovog regiona I da zemalja poput Sjeverne Makedonije može početi pregovore o pristupanju Evropskoj uniji”, kazao je Alan Duncan, ministar za Evropu Velike Britanije.
Neke od odgovora na ova pitanja, ali i dileme koje imaju kako zemlje regiona, ali i zemlje Evropske unije možda budemo čuli za desetak dana kada se Evropskom parlamentu obrati kandidatkinja za predsjednicu Evropske komisije Urusula von der Leyen.
Strogo je zabranjeno preuzimanje sadržaja, vijesti, videa ili fotografija bez dozvole. Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
