Treba nam iskrena volja, nikakav sporazum, nikakav protokol ili deklaracija. Nama treba zahtjev onih koji odlučuju da traže od onih koji imaju informacije o zločincima da to podijele sa svima u zemljama regije. To treba da se uradi - poručio je Amor Mašović iz Instituta za nestale osobe u emisiji "Gdje su nestalI".
Akteri emisije “Gdje su sakriveni” govorili su i koliko je politika odmagala ili pomagala u pronalasku nestalih, te koliko je važan pronalazak onih koji se i dalje vode kao nestali za proces pomirenja.
“Zavisilo je od perioda do perioda. Kako su se odnosi popravljali, bilo je lakše i bolje. Iskrenost u političkom smislu, pomoć narodima da jedni drugima kroz iskren pristup i razgovor. U Ruandi su pospješili proces pomirenja. Politika treba usmjeravati narod, a sve se gleda kao refleksija politike. Kod elita koje vladaju nema iskrenosti. Ja nisam čuo nijednog bošnjačkog političara da je bio genocid u Jasenovcu u II svjetskom ratu. Moramo biti hrabri i iskoračiti da mi kao žrtve genocida – moramo biti hrabri i iskoračiti. Tako političari trebaju. Možda bi to promijenilo mišljenje naroda pa bi imali iskreniji pristup. Mora postojati politička hrabrost, kao zajednički politički sadržalac”, rekao je Ćamil Duraković, bivši načelnik Srebrenice.
Mašović je rekao da je društvima i politici potrebna iskrena volja.
“Nikakav sporazum, nikakav protokol ili deklaracija. Nama treba zahtjev onih koji odlučuju da traže od onih koji imaju informacije o zločincima da to podijele sa svima u zemljama regije. To treba da se uradi”, dodao je.
“Mnoga tijela žrtava su došla iz Sremske Mitrovice i Šapca prije 15 godina, u Zagrebu su pronalažena tijela. Problem je sa slučajevima gdje su nepoznate lokacije grobnica, a one postoje u ladicama brojnih agencija, policija iz ratnog i poratnog perioda”, poručio je.
Bekim Bljakaj iz Fonda za humanitarno pravo rekao je da na Kosovu dolazi do izražaja nedostatak te političke volje.
VEZANE VIJESTI
“Ima više primjera. Uvijek se zaboravlja da preko 420 osoba su pripadnici srpske zajednice. Ne postoji politička volja da se uhvatimo u koštac sa prošlošću i da pored istraživanja i pronalaska nestalih odgovoraju za djela koja su počinjena, da se traži pravda. Bez istine nema pomirenja. Odgovornost institucija u svim zemljama bivše Jugoslavije je da se suočavaju s prošlošću, prihavaju činjenice. To je prvi korak ka pomirenju”, poručio je.
Veran Matić iz Fonda B92 istaknuo je preplitanje između potrage za ratnim zločincima i potrage za nestalim.
“Nekako uvek pobeđuju potrage za ratnim zločinima. Vlada nesuglasje. Iza toga sam da naše države se dogovore o nekom procesu koji će biti van svih drugih koji postoje i koji su fokusirani na potragu za nestalima. Da to bude posao koji oni samo rade. Kapacitet mora biti pokrenut, inače ćemo izgubiti mogućnost. Zabrinut sam kada vidim stvaranje atmosfere koja ne pogoduje suočavanju s prošlošću. Plašim se da nema povratka na pravi put. Plašim se ako ne budemo na pravi način prezentovali istinu može se dogoditi nešto slično”, kazao je.
Čija podrška izostaje ili je nedovoljna?
“Tužilaštvo i sudstvo zatajilo po svim tim pitanjima. Kada pogledamo koliko je optužnica izgubilo vrijednost, koliko je ljudi oslobođeno koji su izvršili genocid. Jedan je bio optužen – oslobođen je, a njegov zamjenik je dobio 16 godina u Haagu. Politika je sve uvela, a još malo će u mezare biti uvedeno negiranje genocida. Mi kao majke smo dale podršku sudovima, a ispalo je da je to greška. Politika i političari nisu samo umiješani, umiješani su i drugi. Politika je ta koja je ubila našu djecu”, navela je Munira Subašić iz Udruženja majke enklave Srebrenica – Žepa.
Koliko je važno da se žrtve identificiraju, dobiju svoje ime i prezime – predstavnik ICMP-ja Matthew Holliday je poručio da je vraćanje digniteta žrtvama osnovno načelo.
“Mislim da je to osnovno načelo, vratiti njima identitete. Tako im vraćamo dignitet. U nekim slučajevima su u pitanju samo dvije kosti, ali tako dokazujemo da je nečije dijete postojalo i da su te žene u prilici ukopati svoju djecu. Nastavit ćemo pomagati porodicama u BiH i regiji”, poručio je.
Evropska unija će nastaviti podržavati potragu za nestalima, poručio je Lars-Gunnar Wigemark, šef Delegacije EU.
“Ako pogledate mišljenje Komisije o aplikaciji BiH za članstvo u EU istaknuto je pitanje pronalaska nestalih. Neprihvatljiv bilo kakav revizionizam i negiranje genocida. Potreban je razgovor, dijalog ljudi koji su žrtve svega onog što se dešavalo ne samo u Srebrenici nego i u drugim dijelovima”, kazao je.
“Institucije treba da budu dodatno osnažene, ali postoje i politička uplitanja – koja ne smiju biti prisutna. Dugoročno, moramo uključiti direktne aktere, razgovarati na ovakav način i to češće tokom godine. EU će izdvajati sredstva, onoliko koliko je potrebno. Radije bi finansirali domaće institucije kako bi postojala odgovornost”, rekao je Wigemark.
Emisija “Gdje su sakriveni” realizovana je u koprodukiji BHRT-a, Al Jazeere Balkans i N1.
Strogo je zabranjeno preuzimanje sadržaja, vijesti, videa ili fotografija bez dozvole. Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
