Svjetski dan Roma, 8. april obilježava se u čast prvog Svjetskog kongresa Roma održanog na današnji dan 1971. godine u Londonu.
Riječ je o jednom od najvažnijih događaja u historiji Roma, jer su na kongresu usvojene odluke o romskoj zastavi i službenoj himni. Proglašen je službeni romski jezik, i prihvaćan naziv ˝Rom˝, što na romskom jeziku znači čovjek. Povodom ovog dana na N1 gostovali su Dervo Sejdić – aktivist za prava Roma, Mujo Fafulić – izvršni direktor Centra za podršku Roma “Romalen” Kakanj i studentica Medina Bešić.
vezana vijest
Sejdić je naglasio da se ovaj datum u BiH prije nekoliko godina nije ni obilježavao, ali da je danas situacija drugačija.
“Danas zahvaljujući slobodi govora, slobodi medija imamo razvijenu svijest o pokretu Roma i njihovima pravima. U bivšoj Jugoslaviji nismo smjeli govoriti o diskriminaciji, rasizmu i našim progonima”.
Fafulić je dodao da Romi ne smiju zaboraviti kroz šta su prolazili.
“Na ovaj dan želimo odati počast žrtvama Drugog svjetskog rata. Već više od 15 godina romski NVO se aktivirao i pomogao romskom narodu da se integriše u društvu. Danas se Romi suočavaju sa drugim problemi kao što su obrazovanje, zapošljavanje, stambeno zbrinjavanje. Nemamo istu startnu poziciju kao drugi narodi”.
Studentica Medina Bešić govrila je o diskriminaciji koje je doživjela tokom obrazovanja.
“Na fakultetu nisam imala problema, ali mi je diskrimincija obilježila pohađanje Srednje škole. Najveći problem doživjela sam od profesora i učitelja, a ne od vršnjaka. Profesori drugačije reaguju na Rome nego na drugu djecu.
I Sejdić je istakao da je najgore diskriminatorsko ponašanje prosvjetnih radnika.
“Romski informativni centar je na području sarajevskog kantona radio istraživanje u borbi protiv diskriminacije u obrazovanju i došli smo do zabrinjavajućih podataka. Sarajevo se pokazalo kao multidiskriminatorno. U 10 Osnovnih škola registrovali smo 25 slučajeva diskriminacije romske djece koju je većinom vršio nastavni kadar. Svjedok sam i slučaja u OŠ Čengić Vila I gdje je direktorica zabranila policajcu da obavi informativni razgovor sa 7-godišnjim Romom. Dijete se potuklo sa vršnjakom, a njegov otac policajac je htio intervenista što mu nije dozvolila direktorica protiv koje je kasnije podnio prekršajnu prijavu. Mi smo intervenisali i obustavili sve to”.
Sejdić je zaključio da ima mnogo sličnih slučajeva te da se protiv njih moraju boriti.
Na kraju je dodao da je presuda Suda za ljudska prava u Strasbourgu ocijenila Ustav BiH kao diskriminitatorski.
“Imamo političke elite koji ne žele na ozbiljan način prići problemu “Sejdić-Finci” i riješiti ga”.
