Nema ništa od priznavanja Kosova dok je situacija ovakva kakva jeste i dok je stav Srbije kakav jeste, rekao je u intervjuu za Anadoliju Igor Crnadak, ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine. On je istakao da je Predsjedništvo Bosne i Hercegovine zaduženo za spoljnu politiku, a da je Ministarstvo vanjskih poslova BiH provodi.

“Mi jesmo raspoloženi da učinimo život koliko je moguće normalnijim za ljude koji tamo žive. Da učinimo tu komunikaciju u smislu putovanja i svake druge vrste komunikacije lakšom za sve ljude. Međutim, sve ćemo to raditi pažljivo i u jednoj bliskoj komunikaciji sa Srbijom. Naša je želja da tu pratimo taj odnos. Uz uvažavanje stava Srbije učinit ćemo sve da život, onaj normalni, obični koji je van visoke politike za obične ljude, bude što normalniji“, poručio je ministar vanjskih poslova BiH.

Zanimalo nas je da li to znači da će Bosna i Hercegovina sa Kosovom sklopiti slične aranžame kao što vrijede sa Srbijom u smislu vizne liberalizacije.

“Vidjet ćemo šta će biti da ne prejudiciramo. Ono što mi imamo već je riješeno, da građani Kosova mogu normalno da dolaze ovamo na vizama izdanim na posebnim papirima. Tražit ćemo rješenja zajedno sa našim partnerima, susjedima iz Beograda, da to bude na tragu jednog zajedničkog pristupa koji neće kvariti odnose, a poboljšat će život ljudima kojima to znači“, naveo je Crnadak.

Prioriteti EU i susjedi

Stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) sa Evropskom unijom, za Bosnu i Hercegovinu, ocijenio je Crnadak, vjerovatno je najbolja vijest kada je u pitanju evropska perspektiva.

“Naš proces evropskih integracija već dosta dugo ide unazad. Mislim da je stoga to nešto što stavrno treba pozdraviti. To je stvarno pružena ruka ponovno prema Bosni i Hercegovini. Naravno, vrlo jasno nam je rečeno i to ćemo slušati u narednom periodu da je to samo šansa, a da to nije gotova stvar. Dakle, to podrazumijeva, nakon izjave Predsjedništva BiH, nakon potpisa koje su stavili svi predsjednici političkih partija, sada plan za stvari koje ćemo uraditi i vrlo snažan, možda i najdosljedniji do sada monitoring naših obećanja“, naglasio je Crnadak.

Ministar vanjskih poslova BiH istakao je kako se očekuje da konačno iz Bosne i Hercegovine počnu dolaziti obećanja kojih će se odgovorni pridržavati.

“Prema tome, ono što možemo uraditi da sve ide brže jeste da poštujemo one stvari na koje se obavežemo“, naglasio je Crnadak.

Interesovalo nas je da li se za vrijeme mandata aktuelne vlasti u i iz BiH može očekivati, druga pozitivna vijest – da BiH dobije status kandidata za prijem u EU.

“Ja se nadam da će to biti. Još je rano za neke precizne procjene da će to biti tada ili tada. Ali, radit ćemo maksimalno u ovoj godini,da neku procjenu dam tamo pred Novu, 2016. godinu“, naveo je Crnadak.

Ministar vanjskih poslova ocijenio je kako su odnosi sa susjedima veoma bitni. Oni su, navodi Crnadak, jedan od prioriteta ne samo zato što je to uslov evropskih intergacija nego zato što tako treba.

“To ćemo nastaviti da jačamo. Mi smo upravo u toku dogovaranja termina mojih susreta sa gospođom Pusić i gospodinom Dačićem. Mi ćemo zaista u prvi plan da stavimo Beograd i Zagreb. Uz to, Crnu Goru i Sloveniju i neke druge susjedne zemlje koje su mnogo uradile na tome da dobijemo podršku ka evropskim integracijama“, naveo je Crnadak.

Istakao je da su česta pitanja i oko odnosa prema Turskoj, Rusiji, Kini i nekim drugim zemljama u svjetlu opredjeljenosti BiH da Evrospka unija bude u prvom planu.

“Odgovor je vrlo jednostavan. Naravno, Evropska unija ostaje prioritet, ali isto tako je važna saradnja sa drugim zemljama od kojih možemo imati obostranu korist. Turska je jedna od takvih zemalja i, naravno, ja očekujem da će se na tom planu, posebno poslovnom planu, u smislu jačanja daljnje privredne saradnje stvari nastaviti poboljšavati. Očekujem da Turska igra konstruktivnu ulogu”, istakao je Crnadak.

Reorganizacija DKP mreže političko pitanje

Naglasio je da 23. aprila putuje u Sloveniju, na Brdo kod Kranja, gdje će biti prilika da se vidi sa svim kolegama iz regiona.

“Očekuje se dolazak i francuskog ministra vanjskih poslova, vjerovatno i gospođe Mogherini. Tako da mislim da će to biti prva dobra šansa da napravimo te personalne relacije i dobar osnov za dalji rad“, smatra Crnadak.

Kada je u pitanju djelovanje diplomatsko-konzularne mreže Bosne i Hercegovine u inostranstvu, Crnadak je ocijenio da “misli da ključni prioriteti treba da budu usmjereni kako da ovaj sistem koji imamo što bolje funkcioniše, kako da što bolje politički poentiramo u procesu nastavka saradnje sa susjedima, evropskim integracijama, osnaživanju ekonomske diplomatije i, generalno, popravljanju imidža”.

Crnadak je naveo kako ne misli da će prioritet biti reorganizacija diplomatsko-konzularne mreže BiH, ali da će svakako sagledati stanje.

“To nije isključivo tehničko pitanje. Ima i svoju političku dimenziju. Tek kada sve to sagledamo, moći će se reći da li ćemo ići ka nekim izmjenama. Naravno, postoji situacija sa Južnom Amerikom gdje nismo prisutni. Postoji naravno i potreba da se sagleda kapacitet svih naših predstavništava koja se tiču naših ključnih ciljeva kao što je Evropska unija i proces evropskih integracija“, istakao je Crnadak.

Popravljanje poslovne klime u BiH

Naveo je da će se na osnovu toga vidjeti da li će to rezultirati nekim izmjenama u sadržaju mreže, bilo pojačavanjem broja ljudi u nekim posebnim mrežama ili gašenjem ili otvaranjem novih.

“Zaista je teško reći. Na kraju karajeva, ovo je i političko pitanje i mnogo je vezano i za Predsjedništvo BiH. Bavit ćemo se time, ali nećemo staviti u nekakav glavni prioritet na samom početku“, naglasio je Crnadak.

Zanimalo nas je koje će aktivnosti biti poduzete na polju ekonomske diplomatije u smislu razvoja BiH i privlačenja stranih investicija.

“Mi mislimo da to možemo uraditi, i to vrlo brzo. Ali, treba da se desi druga stvar, a to je popravljanje poslovne klime kod nas. To je naš glavni problem i mi moramo učiniti ovu zemlju atraktivnom za ulaganja. Bez toga nikakva ekonomska diplomatija ne može pomoći, kao i u onom starom marketinškom konceptu – bez dobrog proizvoda nema ni dobre prodaje”, ocijenio je Crnadak.

Naglasio je da smatra da uspjeh ekonomske diplomatije će zavisiti i od toga kako će to naši ljudi raditi u svijetu, ali možda i više od toga koliko ćemo uspjeti sa reformama u ekonomskom i socijalnom segmentu. Zavisit će, naveo je Crnadak, i koliko ćemo uspjeti i u smislu vladavine prava, postojanosti zakona, daljeg razvijanja tržišta da učinimo ovdje ambijent zanimljivim za strane ulagače.

– Zakon o vanjskim poslovima uz konsultacije sa političkim liderima –

Pitanje koje se postavlja pred novog ministra vanjskih poslova je i da li će Bosna i Hercegovina konačno dobiti zakon o vanjskim poslovima.

“Zakon o spoljnim poslovima već dugo je tema ovdje, davno je pokušano i već evo nekih osam – devet godina od toga nema ništa. Prije svega, mislim da trebamo čuti stav lidera političkih partija u novoj skupštinskoj većini i uraditi jednu vrstu ispitivanja terena da bismo odlučili da li ćemo to staviti kao prioritet, da li ćemo to staviti u program rada i plan već za ovu, 2015. godinu“, naglasio je Crnadak.

Raspoloženje, naveo je, za to postoji i u Ministarstvu vanjskih poslova BiH.

“Na prvom konsultativnom kolegiju, koji smo imali u utorak, vidio sam da je tu dosta posla urađeno i da postoji spremnost. Prema tome, vrijeme jeste da konačno Bosna i Hercegovina dobije ovaj zakon. Ne bih još uvijek davao procjene da li će ga dobiti ove godine. Trebaće mi još malo vremena, ali je sigurno jedna od stvari kojim ću se baviti na početku“, istakao je Crnadak.

Nedavno je Vijeće ministara BiH donijelo odluku o stavljanju van snage potrebe pribavljanja viza za ulazak u BiH za deset država. Interesovalo nas je da li će se proces vizne liberalizacije za arapske i neke druge države iz kojih možemo očekivati potencijalne investitore nastaviti.

“Generalno, ja sam i kao osoba i kao političar neko ko smatra da granice treba da se ruše, da padaju, a ne da se grade. I u tom kontekstu ću i tu politiku voditi, s tim da u tome ne smijemo biti naivni. I zato u procesu odlučivanja za to pitanje mora biti uključeno i Ministarstvo sigurnosti BiH, naše agencije koje imamo u BiH, a koje rade na pitanjima bezbjednosti i davanja kvalitetnih obavještajnih podataka o potencijalnim prijetnjama. Nekakvim ishitrenim odlukama za to nećemo žuriti, ali ćemo pokušati gdje god se bude moglo da se uradi liberalizacija nekakvog odnosa u tom smislu“, zaključio je ministar vanjskih poslova BiH u intervjuu za AA.