Bosna i Hercegovina još uvijek nema riješeno pitanje granica sa Srbijom i Hrvatskom. Do sada je sporazum postignut samo sa Crnom Gorom. Mnogi smatraju da cijela priča vezana sa otvorenim pitanjima BiH i susjedne Hrvatske i Srbije svode na usmene i neformalne razgovore. Ministar civilinih poslova BiH Adil Osmanović za N1 tvrdi da je prema Srbiji bilo i pismenih obraćanja u vezi granice, ali nije bilo odgovora. Također Osmanović naglašava da se vrše opstrukcije i sa pitanjima granice sa Hrvatskom...

Nesporno je 90 posto granice Bosne i Hercegovine sa Srbijom, a Komisija za granice BiH upućivala je poziv zvaničnoj komisiji za granice Srbije. Do sada nije bilo odgovora, objašnjava ministar civilnih poslova BiH Adil Osmanović. Dodaje da je upućeno i pismo pravobranilaštvu, koje je trebalo da se obrati međunarodnom sudu za pravo mora u Hamburgu u vezi sa gradnjom Pelješkog mosta, ali i tamo pojedini članovi pravobranilaštva su to osporili i ne žele da zaštite pravo BiH.

“Kada je u pitanju politika koju danas vode pojedinci ispred HDZ-a nisu željeli da se zaštite prava BiH o slobodnom izlazu na more, oni pojedinci koji rade u institucijama BiH. Kada je u pitanju granica sa Srbijom vidimo da SNSD se očigledno zalaže više za prava Srbije nego za prava BiH u pogledu hidroelektrane Bajina Bašta-Zvornik”, ističe Osmanović.

Za predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Milorada Dodika ovo pitanje je nebitno.

“Što se tog prostora tiče, koji je problematičan, i sjedne i s druge strane su isključivo Srbi. Republika Srpska i Srbija, u tom pogledu, mi to pitanje iz RS posmatramo kao nešto nevažno i nebitno”, smatra Dodik.

Nebitne su i optužbe za Dragana Čovića i HDZ BiH da radi za interese Hrvatske, a ne BiH. Prije nekoliko mjeseci Čović je optužbe ovako komentarisao.

“Taj jedinstven stav nemamo, ja bih volio da ga imamo. Pa da sad kažem naš zajednički stav je to. Imamo ove istupe u javnosti gdje se međusobno namudrujemo, i pravimo ogromnu štetu BiH”.

Ogromnu štetu trpe i građani BiH zbog demarkacije granica, smatra bivši direktor Republičkog geodetskog zavoda RS-a Tihomir Gligorić. Kao primjer Gligorić navodi da građani u BiH imaju nekretinine koju prodaju u BiH, a plaćaju porez u Hrvatskoj.

“Institucije države bi treba da stanu iza interesa BiH. S obzirom na našu složenost, unutrašnjih i međusobnih odnosa, s obzirom da smo zemlja konsenzusa, podrazumijeva da u tom smislu trebate biti iskreni i opredijeljeni da bi sačuvali svoju državu bez razlike o kojem susjedu se radi. U ovom slučaju je to izostalo i danas BiH trpi štetu”, zaključuje Gligorić.

Dok Bosna i Hercegoivna trpi štetu, još uvijek ništa nije suštinski urađeno da se dođe do rješenja, tvrdi politički analitičar Adnan Huskić. Huskić navodi da je Crna Gora jedina država u regionu koja ima jasno definirane granice, a demarkacija granica jedna je od uslova ulaska BiH u Evropsku uniju.

“Mislim da je pitanje demarkacije granica jako puno ovisi od toga kakv će biti dalji princip rješavanja drugih ili većih bilateralnih sporova koji postoje u regiji. Prvenstveno Kosovo-Srbija. Ukoliko u tom smislu vidimo da se počne uvoditi neki drugi princip, a to je princip razmjene teritorija, poklapanja nacionalnih sa državnim granicam tada bi to mogao biti problem”, smatra Huskić.

Bošnjačka politička vlast odavno smatra da bi rješenje za pitanje granica BiH i Hrvatske bila ratifikacija zaključenog sporazuma o državnoj granici, dok ne žele pristati da se razmijenjuje teritorija sa Srbijom prije zaključenja ugovora o poznatoj granici. Svi sagovornici su saglasni da institucije države moraju zaštiti interese BiH, dok s druge strane to je nemoguće zbog opstrukcija zaposlenika u tim institucijama.

Strogo je zabranjeno preuzimanje sadržaja, vijesti, videa ili fotografija bez dozvole. Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad