Nakon ugodnijeg vikenda, ponovo povratak visokih temperatura zraka. Najtopliji dio osmog mjeseca izgledniji je u prvom petodnevlju druge dekade, prognozira meteorolog amater Nedim Sladić za N1.

Pri samom kraju jula i ulaskom u posljednji mjesec klimatološkog ljeta vrijeme se počelo jače „klimati“, kako na kopnu, tako i na Jadranu. Upravo je posljednji vikend jula nažalost mnogima uspio barem nakratko pokvariti godišnji odmor za koju je krivac bilo polje ciklone koje se kretalo prema jugoistoku. Ona je sa zadnje strane povlačila svježiji zrak koji se spuštao sa sjeverozapada kontinenta, a sa prednje strane s mora je pumpala obilje vlage preko naših područja. Nakon što je ista napustila naše područje, ciklona je počela sa slabljenjem (popunjavanje ciklone). Uzrok pijavica na sjevernoj obali Jadrana (Krk), koja je privukla pažnju medijima u BiH, bila je uzrokovana prije svega niskom bazom oblaka, obiljem vlažnog zraka, toplom konvekcijom u prizemlju (strujanje toplog zraka), uz postojanost vrtložnih struja koja je zavisna o razlici smjerova i brzine vjetrova između dva sloja atmosfere kao i pritjecaju svježijeg zraka na već zagrijanu podlogu. Takvi uslovi su zadovoljili kriterije da se uspije formirati ljevkasta struktura oblaka.

A sada malo statistike. Statistika meteorologa Nikole Vikić Topića sa RTL Vrijeme pokazuje da je ovog jula na području hrvatskog primorja na gotovo svim mjernim stanicama zabilježeno u prosjeku za 2 do 4 kišna dana više od uobičajene klimatološke normale. Posljednji dani jula su upravo doprinijeli ovoj „natprosječnoj statistici“. Kako se vrijeme “klimalo”, toliko se ovaj faktor nije osjetio pretjerano u temperaturnom pogledu, jer su one još uvijek generalno iznad višegodišnjeg prosjeka, kao i temperature mora, međutim one su odnosu na protekle godine kud i kamo primjerenije.

A sad da se osvrnemo i spomenemo par podataka i za našu zemlju. Nakon ekstremno toplog juna, jednog od najtoplijeg u Bosni i Hercegovini ikada zabilježenog od početka zvaničnih mjerenja (u većem dijelu FHMZ je ocijenio šesti mjesec kao 2. najtopliji), i juli je bio topao mjesec u većem dijelu zemlje, no padavinama je bio očekivano raznolik, kako to i priliči ljetnim mjesecima. Međutim, i juli je imao svojih iznenađenja. Pomalo je neuobičajeno reći da je ovaj juli u Mostaru bio znatno kišniji od prosjeka uzmemo li u obzir da je sedmi mjesec statistički najsušniji u Mostaru. Naime, prema podacima Klimatskog atlasa FHMZ-a, u sedmom mjesecu u Mostaru u referentnom periodu 1961-1990 prosječno padne 44.8 mm kiše. No ovaj je iznimka koji je donio impozantnih 116.9 mm kiše u kišomjer, od čega je čak 79.3 mm palo samo u nekoliko sati padanja prošle nedjelje za vrijeme jačeg grmljavinskog nevremena. Tako će vrlo vjerovatno ovaj mjesec dole biti metodom percentila ocijenjen kao „vrlo kišan“ ili možda čak „ekstremno kišan“, s obzirom na znatnije prekoračenje mjesečne sume u odnosu na klimatsku normalu, i to zbog svega jednog dana. Sarajevo svoju sumu završava umjerenijom cifrom sa 67.7 mm u kišomjeru, što će završiti percentilnom ocjenom u godišnjacima kao prosječno kišan mjesec. Ne zaboravimo činjenicu da nas je juli ove godine „počastio“ sa intenzivnim toplotnim valom početkom mjeseca, ali i sa dva zahlađenja – početkom druge i na kraju treće dekade mjeseca. Iako topao, sedmi mjesec je bio promjenjiviji od šestog mjeseca, što i nije baš uobičajeno.

Što onda očekivati kroz osmi mjesec? Ukratko, nestabilne vremenske prilike uzrokovane utjecajem oslabljenog frontalnog sistema koji se jučer iz smjera Hrvatske premješta poslijepodne i navečer preko naših krajeva utjecat će na vremenske prilike još danas nad našim prostorom, najviše u istočnom dijelu Bosne gdje i prijepodne još može pasti malo kiše, nakon čega dolazi u drugom dijelu dana do postepenog razvedravanja, a u Hercegovini će biti više sunca. To će biti uvertira u kraću stabilizaciju vremenskih prilika i osjetnijeg porasta temperatura zraka, barem sve do 09. augusta, kada je ponovo moguć brzi prelazak oslabljenog frontalnog poremećaja sa sjeverozapada i spuštanje nešto malo svježije zračne mase, prije izgledno novog brzog zaleta temperatura u dane Bajrama kada bi ponovo bilo u cijeloj zemlji vruće i vrlo vruće, a tad bi nas mogao potencijalno zahvatiti i toplotni val, 4. po redu ovog ljeta. Barem do 15. augusta, ensemble prognoznog modela GFS i ECMWF ne upućuju na ozbiljnije padavine nad područjem naše zemlje, izuzmemo li nove manje milimetre koje ćemo zabilježiti danas, ali se s druge strane vidi nastavak natprosječne toplote uz sve veću vjerovatnoću za još jedan već spomenuti toplotni val pred Bajram i u dane Bajrama sa temperaturama zraka ponovo iznad 35 ºC. A oni koji planiraju godišnje odmore, na Jadranu i u Jonskoj regiji vjerovatno ni u narednih desetak dana neće biti problema za bezbrižno ljetovanje bogato suncem i toplotom. Pogled na sedmične izglede Europskog centra za srednjoročnu prognozu vremena (ECMWF) upućuju na to da se nad našim područjem ne vidi izraženiji signal kada su padavine u pitanju, te naše područje stavlja dalje od potencijalno jačih nestabilnih sistema koji bi se po modelu trebale zadržavati sjevernije od naših krajeva. Summerkiller ili poznatiji kod nas pod pojmom „ubica ljeta“ sigurno neće doći u prvoj polovini osmog mjeseca.

Utjecaj tropskih oluja i njeni ostaci koji se primiču našem kontinentu mogu u mnogo uglova značajno poremetiti vremensku sliku na kratkoročni period u većem dijelu Europe. Stoga je poželjno da se i dalje prate sedmični izračuni kako bi se mogle utvrditi razlike i da se ne donose pretjerano sigurno neki zaključci, jer je august mjesec prilično nezahvalan za prognozu.

Međutim, izračun za ljeto 2019. koji je FHMZ objavio početkom juna mjeseca ispostavit će se potpuno tačnim. Već sada je broj tropskih dana u većem dijelu zemlje veći od 28, a u Hercegovini od 50, a ljeto ove godine to opravdava sve i natprosječnom toplotom koja je najviše bila izražena kroz mjesec juni.