Istorija Bosne i Hercegovine nedovoljno se izučava i mnogo toga još treba istražiti, smatra Univerzitetski profesor Galib Šljivo iz Orašja. Burne periode Osmanskog carstva i Austrougarske monarhije na teritoriju BiH, Šljivo je pokušao približiti građanima kroz veliki broj autorskih radova. Međutim, smatra da to nije dovoljno i da se istorija ovih prostora mora puno više izučavati i da je obrazovanje to koje nam pomaže da bolje razumijemo sve oko sebe. Posebno da događaje na ovim prostorima sagledamo objektivno i nepristrasno.
Galib Šljivo kao učitelj, poslije profesor, radio je u mnogim gradovima i obrazovnim institucijama, a usput se školovao. Napisao je 21 knjigu na osnovu orginalnih istorijskih izvora i dokumenata koje je 50 godina crpio analizirajući domaće i regionalne arhive ali i one u Beču i Cirihu te arhive franjevačkih samostana. Koristio se njemačkim, ruskim, talijanskim i staroslavenskim jezikom.
“Obično sam išao u arhive za vrijeme ljetnog odmora. Išao bih po dvije, tri sedmice, snimao. U početku nije bilo ove tehnike da se to kseroksira već sam to ručno ispisivao”, kazao je Šljivo.
Veliki problem za istoriju naše zemlje je što se gotovo svi povijesni dokumenti nalaze van BiH. Profesor je pisao knjige na osnovu njih, vodeći se isključivo činjenicama, ne samovoljnim interpretacijama zbivanja na ovim prostorima te tako približio nam dešavanja u BiH krajem 18. ali i 19. stoljeća, sve dobre i loše strane sila koje su vladale Bosnom.
“Ne davajući svoje zaključke nego da čitalac sam zaključi. Zato ja nemam kritičara koji to meni osporavaju jer mogu osporavati samo one koji imaju dokumente. Možda sam ja jedinstven što sam tako pristupao, ali to su knjige koje će za sva vremena ostati”, rekao je.
Obrazovni sisetem BiH prije rata, za razliku od zemalja regije, nije imao katedru za istraživanje istorije vlastite zemlje što Šljivo smatra poraznom činjenicom. Danas se ovoj nauci mora dati veće mjesto, kako u obrazovnom sistemu tako i u omogućavanju da se vrše istraživanja, naglasio je profesor:
“Nepoznavanje istorije je prvi uzrok svakog nezadovoljstva i svega onoga iz čega može proisteći. Tek poznavanjem istorije ljudi mogu razumjeti pojave i procese koji nastaju, novi procesi na osnovu procesa koji su ranije bili.”
A neki običaji koji su ranije bili, nikada nisu izumrli odlaskom različitih vladara jer Bosna ima specifičan milje odnosa među ljudima koji traju vijekovima, istakao je ovaj istoričar:
“Vrlo je interesantno da u Bosni i jedino u Bosni, musliman će učestvovati u gradnji crkve ili pravoslavac će učestvovati u gradnji džamije. Pa, evo i sada. To se sve dešavalo u Bosni, ne samo u 19. stoljeću.”
Bogat i životni i radni vijek, Šljivo je upotpunio kao autor istorijskih monografija, studija, članaka, radova. Nedavno je biblioteci Kongresa bošnjaških intelektualaca poklonio autorsku ediciju u 12 knjiga “Historija Bosne i Hercegovine 1788-1878” što se smatra od neprocjenjive vrijednosti za sve građane BiH. Ni u 86. godini života nije ni jednog trenutka prestao sa naučnoistraživačkim radom jer, kako je kazao, njegova su djela trajne vrijednosti.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija zaAndroid|iPhone/iPad
