Šta je sa prijeratnim radnicima Aluminija. Prema ranije potpisanim sporazumima između Vlade i uprave kombinata, njihov status je trebao biti riješen još 2013. godine. No ovi ljudi ne postoje, ni za nadležne službe, ni za upravu, čini se ni za sud kojem su se još prije šest godina žaili jer su ih zaobišli u podjeli dionica Aluminija. Mi smo ih se sjetili.
Milan Jovičić ne posjeduje nijednu dionicu Aluminijskog kombinata iako je do rata bio vodeći stručnjak za obnovu i razvoj. U 44% dionica, koliko je po sporazumu sa federalnom vladom iz 2014. pripalo bivšim i sadašnjim radnicima kombinata, nijedna dionica nije predviđena za Srbe, za Bošnjake taj broj ograničen je na osam, dok su radnici hrvatske nacionalnosti dobili preko 100 dionica.
Zbog toga su radnici tužili kombiinat i vladu, spor dobili na općinskom sudu, no i danas godinama kasnije, čekaju na odluku drugostepenog organa, kantonalnog suda Sarajevo.
Zašto se toliko dugo čeka, u Sudu bez odgovora, advokatica koja zastupa radnike kratko nas je informisala. Sporna lista dioničara usvojena je 1997. godine kada je ponovno pokrenuta proizvodnja u Aluminijskom kombinatu. Tadašnje rukovodstvo na čelu s Mijom Brajkovićem navodno je obračunalo period od tri godine kada radnici nisu dobijali plate, niti su im uplaćeni doprinosi, i odlučilo da se potraživanja isplate iz kapitala preduzeća.
Sa spiska su izostavljene osobe koje se nisu odazvale pozivu koje je Kombinat uputio radnicima 1992. i 1993. godine, u vrijeme ratnih sukoba kada je to bilo nemoguće. Taj spisak sa manjim krekcijama kasnije će biti usvojen, kako je poručio tadašnji direktor Ivo Bradvica, sve je po zakonu.
“Jesu li Srbi, nisu li Srbi… Registriran je onaj ko je ispunjavao kriterije i ko je mogao biti registriran. A registar vrijednosnih papira ili bilo ko drugi, pa nije valjda ovdje radio niko ništa mimo zakona – to je općepoznato“, kaže Bradvica.
No, nezakonitosti je utvrdila i Finansijska policija u svom ranijem izvještaju i koji je obhvatio poslovanje aluminija od rata do 2013, au kojem se uz ostalo spominju i ogromne naknade bivših direktora ali i sumniva podjela dionica. Iako je prijava protiv 42 osobe podnijeta Knatonalnom tužilatvu, nikada niko nije procesuiran. Zanimljivo da je upravo Bradvica na spisku 10 najvećih dioničara zajedno sa Miijom Brajkovićem ali i ostalim bivšim visokim dužnosnicima Alumiinija.
Kada je 2013. potpisan Ankes 8 na sporazum između fedrelane Vlade i Aluminija, u sporazumu je navedno i obeštećenje prijeratnih radnika, zbrinjavnje i zapošljavanje, što se nikada nije desilo.
No, uprava će će se godinama pozivati na ovaj sporazum, dio kojim je federalna vlada navodno obećala sufinansiranje električne enrgije, iako to nigdje nije precizirano. Dio s radnicima su prešutili.
Opširnije u prilogu Tine Jelin Dizdar.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
