Mirsad Duratović, predsjednik regionalnog udruženja logoraša Banjaluke za N1 je kazao da je zločin na Korićanskim stijenama kruna koljačkog puta Interventnog voda prijedorske policije. Na 27. godišnjicu ovog zločina, on je kazao da se još traga za pet tijela ubijenih logoraša, a da će neki koji su presuđeni za zločin uskoro izaći na slobodu.

“Na 27. godišnjicu stojimo nad provalijom, na mjestu jednog od najmonstuoznijih zločina počinjenih u agresiji na Bosnu i Hercegovinu, zločina koji je spomenut u sve i jednom procesu pred Haškim tribunalom i Sudom BiH”, kazao je u uvodu.

“Korićanske stijene su kruna zločina kojeg su počinili pripadnici Intervetnog voda prijedorske policije, odnosno nakon što su ubijali na području Kozarca, ubijali na selima oko Prijedora, u Sanskom Mostu, 6. augusta su klali logoraše Omarske, onda su 21. augusta krunisali koljački put ovdje. Ubijeno je blizu 200 logoraša, većina je identifikovana i pronađeni su dijelovi tijela. Imamo na listi pet logoraša iz Prijedora čija tijela nisu pronađena”, kazao je Duratović.

On je podsjetio da je ljudi 12 preživjelo Korićanske stijene. Ukupno 11 osoba je presuđeno zbog zločina, a prema njegovim riječima dobili su 200 godina zatvora.

“Tužilaštvo Haga i Sud BiH nije do danas pokrenulo istrage protiv nalogodavaca ovog zločina i onih koji su nakon zločina skrivali posmrtne ostatke”, rekao je.

“Dobijete na kraju da su dobili 28 dana za svakog ubijenog logoraša. Nedavno je po drugi put za ratni zločin osuđen Darko Mrđa, koji je osuđen za Korićanske stijene, priznao je zločin, izaći će, bit će slobodan – a mi ćemo tragati za ubijenim”, kazao je Duratović.

Što se preživjelih žrtava Korićanskih stijena tiče – većina njih živi u inostranstvu, i da oni najbolje znaju kako se osjećaju.

“Izgubili su nadu u ovozemaljsku pravdu, u sudstvo koje donosi minorne kazne. Žive u inostranstvu, većinom, izbjegavaju medije i javnost iz njima poznatih razloga”, kazao je za N1.

Položaj povratnika u Prijedoru i okolini mora se gledati iz dva ugla, iz ugla politike i ugla običnog stanovništva.

“Sa strane politike, od lokalnog do entitetskog nivoa – to je populacija koja je nepriznana u Prijedoru. To se oslikava kroz zakonska rješenja, gdje su preživjeli na marginama, odnosno zakon nas ne prepoznaje kao takvu katerogoriju. Nema spomen obilježja u gradu, ovdje ja Korićanskim stijenama, kod logora”, kazao je.

Što se običnog stanovništva tiče, nema tu incidenata na nacionalnoj i vjerskoj osnovi, poručio je.

“Ima sporadničnih incidenata koje ne možemo pripisati tome. Poneki napad na vjerske objekte, ali toga je uvijek bilo. Uvijek će se naći neko da počini nešto tako”, rekao je, dodavši:

“Sistem treba da se očisti od ljudi koji su direktno i indirektno bili umiješani u zločine.”

Postavlja se pitanje koliko su ovi segmenti povezani, istakao je sagovornik Snežane Mitrović, ali je i dodao da postoje neki koraci u zadnju godinu dana. Trebalo bi sistem da podrži ovo što nevladin sektor radi, kao i pojedinci oko Prijeodra i u Prijedoru – istakao je u razgovoru. 

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad