Moraju ponovo sjesti i definisati kako formirati vlast na državnom nivou, rečenica je koja se mogla čuti tokom dana, a nakon što ni juče nije napravljen pomak ka formiranju Savjeta ministara Bosne i Hercegovine i slanju Godišnjeg nacionalnog plana o NATO-u u Brisel. Isti taj Brisel upozorava političke lidere da ispune ono što su potpisali 5. augusta i odustanu od bombastičnih izjava.
Zamjenik ministrice odbrane Bosne i Hercegovine Sead Jusić juče u zgradi Predsjedništva BiH. Kaže, ne zbog ANP, već Ministarstva odbrane. Ipak, za N1 govori kako je slanje ANP samo niz preuzetih obaveza, te da nema govora da ovaj dokument znači i pristupanje BiH NATO savezu, već isključivo skup činjenica šta je do sada urađeno. Većina stavki u ANP-u je vezana i za uslove koje postavlja Evropska unija.
“Oni koji kažu da su za EU, neka ispune iz tog seta pitanja, ona pitanja i zadatke koji nas čekaju u procesu prema EU, automatizmom ispunjavaju i ove uslove u pogledu Akcionog plana”, ističe Jusić.
No sudeći prema reakcijama nakon neodržane sjednice, ništa se ne mijenja. SNSD i dalje ne želi da se šalje ANP, SDA ne želi mandatara bez ANP-a. Postavlja se pitanje šta su 5. avgusta potpisali lideri tri vodeće političke partije
“Svi koji su bili, svi su čuli i svima je bilo jasno, da je gospodin Dodik, potpuno jasno… (Kada je gospodin Dodik kazao da ne želi da se šalje ANP, šta su mu na to kazali gospoda Izetbegović i Čović?) Sada meni treba vremena. Samo, polako, samo polako. Vi to možete pitati gospodina Izetbegovića, neka vam on kaže zašto je on prihvatio to”, kaže Sredoje Nović, SNSD.
“Nema mandatara bez ANP-a. To je u više navrata ponovio. Zašto je onda pristao i stavio potpis na sporazum od 15 principa? Vidjeli ste član tri. (Ali u njemu nema da BiH šalje prvi ANP. Je li tako?) Ne možete sada pisati neka će institucija donijeti poslovnik za to, to se podrazumjeva”, tvrdi Asim Sarajlić, SDA.
Lome se koplja između Izetbegovića i Dodika, stav je u HDZ-u 1990.
“Lideri su ostavili prostora, nekih desetak dana, da pokušaju doći do kompromisa i nose preveliku odgovornost za ovu državu, narode i sve njene građane, da ne bi došlo do kompromisa. Očekujem da će pokazati ozbiljnost prema svima nama i da će imati mandatara ili bar dogovor”, nada se Ilija Cvitanović, predsjednik HDZ 1990.
To očekuje i odlazeći šef Delegacije EU u BiH Lars-Gunnar Wigemark, inače posrednik u potpisivanje sporazuma 5. avgusta.
“Ono što je sada važno jeste da svi stanu na loptu. Prošlo je deset mjeseci, a vlast još uvijek nije formirana i mora se misliti na opšti interes građana, koji žive u oba bh. entiteta“, poručuje Wigemark.
Sličnu poruku šalje i Johannes Hahn, Evropski komesar za proširenje:
“Deset mjeseci nakon izbora građani BiH s pravom očekuju da će formiranje vlasti napredovati kako bi se ubrzale neophodne reforme na evropskom putu. Lideri su 5. augusta postavili tridesetodnevni rok. Moraju ispoštovati vlastitu posvećenost tom roku i ostati vjerodostojni”.
Zanimljivo je da političke partije u BiH upravo EU vide kao odgovornu što još uvijek nema provedbe sporazuma koji su inicirali, s toga ih pozivaju da ponovo okupe predsjednike SDA, SNSD-a i HDZ-a BiH.
Peti septembar je blizu, a dogovor oko formiranja Savjeta ministara je daleko. Da li će u narednim danima ponovo posredovati odlazećoi šef Delegacije EU u BiH Lars-Gunnar Wigemark je nepoznato, ali je poznato da se ponovo ponudio da pomogne. Da li će prihvatiti pomoć i da li ima pomoći, ostaje da se vidi.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
