Jedan od najljepših objekata iz austrougarskog perioda u Bosni i Hercegovini, sarajevska Vijećnica, u kojoj je bila smještena Nacionalna i univerzitetska biblioteka, zapaljena je u noći 25. na 26. august, prije 27 godina. Tim povodom u Vijećnici je organizovano obilježavanje godišnjice, u organizaciji Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH. Vijećnicu su spašavali vatrogasci, članovi Štaba za zaštitu kulturnih dobara ali i drugi građani.

Franjo Radoš iz Sarajeva prisjeća se najtužnije noći u kojoj je izgorjela zgrada Vijećnice, tadašnja nacionalna i univerzitetska bibiloteka BiH. Radoš je bio član Štaba za zaštitu kulturnih dobara, čiji su članovi pod snajperskim pucnjima iz Vijećnice iznosili knjige zbrinjavajući na sigurno.

“Za mene je to bilo posebno, jer nisam prije bio u tom dijelu, te katakombe, ti kanali, zidovi su bili vreli. To je bilo naupečatljivije, nije gorilo, ali je bilo tolika temperatura za neizdržati, zaista”, kazao je član Štaba za zaštitu kulturnih dobara Franjo Radoš.

Prvi koji su došli spasiti Vijećnicu bili su pripadnici dobrovoljnog vatrogasnog društva Vratnik, prisjeća se sarajevski vatrogasac Kemal Cacan:

“Prva slika je Vijećnica u plamenu. Ne ono što se kasnije vidi na snimcima televizija. Vidi se crni gusti dim kroz kupolu Vijećnice i nebo kako svijetli. Bilo je tu mnogo ljudi iz mahale i raje s kojom sam odrastao, ali ono što me frapiralo, nisam ga prepozano u prvi mah, bio je gospodin Josip Pejaković.”

Upravo je Josip Pejaković predvodio Štab za zaštitu kulturnih dobara koji je spašavao knjige iz Vijećnice.

U noći sa 25. na 26. august 1992. godine, kada je bila zapaljena sarajevska Vijećnica, članovi Štaba za zaštitu kulturnih dobara, iznosili su knjige iz nacionalne biblioteke spašavajući historiju BiH.

Ostatak spašene kulturne historije BiH, smješten je prije nekoliko godina u kampus Univerziteta u Sarajevu, gdje je danas Nacionalna univerzitetska biblioteka. Tu se nalaze knjige koje datiraju iz 1592. godine, ali i vrijedne rukopisi i brojna literatura koja svjedoči o postojanju Bosne i Hercegovine.

“Danas sam donirao vrlo značajnu historiju. To je ta historija Jugoslavije, knjiga broj dva sa 15 karata to je period Turske vladavine, gdje se može vidjeti šta je bio bosanski pašaluk”, rekao je Dedo Šaćirović.

Iako je sjedište NUB-a do rata bilo u današnjoj Vijećnici, nakon rata to nije slučaj. Prije pet godina tužili su Grad Sarajevo zbog neprihvatanja nekadašnjeg prijedloga da Uprava Grada i NUB dijele Vijećnicu.

“Vjerujemo da će jednoga dana neko morati da donese odluku, da riješi pravni i finansijski status ove institucije (Zašto biblioteka nije ovdje ponovo, bila je tu?) Bibiloteka nije tu zato što joj nadležni nisu dozvolili da uđe”, rekao je direktor NUB BiH Ismet Ovčina.

Granate koje su ušle u Vijećnicu, prema procjenama stručnjaka uništile su dva miliona bibliotečkih jednica i cjelokupnu unutrašnjost zgrade. Živote su tada izgubili članovi NUB-a: Aida Buturović, Adela Leota, Mirko Azinović i Ante Slavko-Kovačić. Za njihovu smrt niko nikada nije odgovarao, kao ni urbicid, kulturocid i bibliocid nad arhitektonskim spomenikom iz Austro-Ugarske, poručuju iz nacionalne biblioteke. Rekonstrukcija Vijećnice počela je 1996. godine, a obnovljena je i svečano otvorena 2014. godine.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad