Osim u Unsko-sanskom i Zapadno-hercegovačkom kantonu, nastava je danas počelu u svim kantonima u Federaciji BiH. U Zapadno-hercegovačkom počet će za sedam dana. Đaci prvaci, zajedno sa svojim roditeljima uzbuđeno su dočekali prvi školski dan. Pred njima je period učenja, zabave i novih poznanstava, a najvažnije je, kažu učitelji, djecu spremiti za brojne životne prepreke koje stižu u kasnijim godinama. I ove godine nastavlje se trend pada upisa prvačića.
Sve regije u Federaciji, osim Goražda i Kantona Sarajevo bilježe pad upisa prvačića. Uprkos ovim podacima, federalna ministrica obrazovanja i nauke je optimistična.
“Ono što je pozitivno je da u izvjesnim kantonima imamo zaista povećan broj djece polaznika, ne samo u prvom osnovne, nego i u prvom srednje, ali ono što je pohvalno, evo kad je u pitanju ova škola, osnovna škola Mujaga Komadina u Mostaru jeste da imamo dva odjeljenja prvih razreda, upisanih 26 učenika”, kazala je Elvira Dilberović, ministrica obrazovanja i nauke FBiH.
No, ovakve škole su rijetkost. U Kupresu npr. ove godine u prvi razred se niko nije upisao. Ipak, na licima mališana danas radost i uzbuđenje.
Evo šta su nam kazali:
“Zovem se Ilma, treći sam razred i radujem se prvom danu škole. Najviše se radujem matematici i druženju sa kolegama”.
“Ja se zovem Asija, jako volim školu i radujem se.”
Prvi školski dani su važni kako za djecu i njihove roditelje, tako i za učiteljice i učitelje. Oni pet godina provedu sa najmlađima u školskim klupama i brinu se za njih u ovom važnom životnom periodu, uz njihove roditelje.
“Ja znam da se živi užurbano, ali da odvoje vrijeme, koje će kada dijete dođe iz škole posvetiti i aktivno slušati svoje dijete da kaže kako je to bilo u školi, a ono ispriča i prepriča šta se to dogodilo. Pa možda će nekad nešto dijete i uraditi u prvim danima, što nije primjereno, što roditelji ne očekuju, pa da ne reaguju na onu prvu i da ga straše, nego da ga saslušaju”, kazala je Edita Fajić, učiteljica
“Mi u obrazovanju 21. stoljeća moramo stvoriti takve uvjete da klinci i klinceze, studenti, učenici i profesori, svi oni koji se stalno nadograđauju u toj oblasti, da nauče da razmišljaju, da nauče da koriste činjenice, da ako vas neko u nekom momentu pitao koji je glavni grad Mongolije, da znate kako to iskoristiti”, istakao je Damir Marjanović, univerzitetski profesor.
To je koncept, smatraju stručnjaci ka kojem se treba ići. Duge lekcije, štiva na nekoliko stranica, učenje napamet više nije dio sistema modernog obrazovanja.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad.
