Švicarska kompanija "CryoSave" u kojoj su, između ostalog, i roditelji iz BiH i drugih zemalja regiona sačuvali matične ćelije, Ministarstvo zdravlja te zemlje oduzelo je licencu za rad. Vlasti u Švicarskoj 10. i 11. septembra obavile su pretres kuća čelnih ljudi kompanije, uključujući i prostorije ove firme, otvorene su istrage.

Da se nešto čudno dešava otkrio je beograsdki advokat Rastko Petaković koji nije mogao iskoristiti matične ćelije svog djeteta zbog problema koje je imala ova kompanija. Petaković koji pored svoje, zastupa još jednu porodicu iz Srbije, za N1 kaže kako je nakon informacije iz kompanije da su matične ćelije propale prilikom transporta, angažovao istražitelje koji su uočili cijeli niz propusta.

“Transport tih ćelija je propao na putu od skladišta CryoSavea do medicinskog centra u Americi. Nakon što se to dogodilo mi smo zatražili detaljno objašnjenje o čitavom postupku. S obzirom na to da oni nisu htjeli da sarađuju sa nama, mi smo pokrenuli našu istragu i utvrdili propuste u vezi sa tim transportom i propust u prijemu ćelija i propuste u skladištenju, a naročito smo utvrdili da su početkom ove godine suprotno švajcarskim propisima primali ćelije bez neophodnih laboratorijskih analiza“, kaže za N1 Petaković.

Roditelji su pokrenuli tužbe protiv KryoSavea, ali i saznali za nove propuste te kompanije. U međuvremenu je oko 300 hiljada uzoraka matičnih ćelija, bez saglasnosti roditelja, transportovano u Poljsku. Švicarske vlasti su kompaniji oduzele dozvolu za rad i podnijele krivične prijave zbog sumnje da su prekršili Zakon o transplataciji.

“Da bi se matične ćelije iz pupčanika mogle koristiti u terapiji, standardi nalažu da je neophodno izvršiti testiranje uzorka ćelija (kvalitet, mikrobiološka ispravnost) i testiranje krvi majke. Zato je potrebno da majka prije porođaja izvrši analize krvi kako bi se ustanovilo da nema određene zarazne bolesti. CryoSave najmanje od 2012, a možda i ranije, nije tražio ove analize od majki“, kaže Petaković.

Koliko tačno trudnica nije testirano, kaže nije poznato.

“Bez tih analiza bolnice u principu odbijaju da izvrše tretman ćelijama”, ističe Petaković.

Porodice u BiH s kojima smo razgovarali potvrdili su da su tokom godine u nekoliko navrata obaviješteni kako se vlasništvo kompanije promijenilo i da će matične ćelije biti transportovane u Poljsku.

Za saglasnost nije pitano, no prema ugovoru, navodno to nije i nužno.

U Bosni i Hercegovini trenutno posluje osam banaka matičnih ćelija. Prva banka koja je počela sa radom i u kojoj je sačuvano više od 95 posto uzoraka upravo je CryoSave koji je do 2016. godine za preko 5.000 porodica pohranio matične ćelije, putem ovlaštenog partnera firme Family plus iz Banjaluke. Koliko je CryoSave bio sveprisutna firma u BiH pokazuje i nekoliko ureda koji su bili otvoreni na Ginekološko-akušerskoj klinici u Sarajevu, ali i u Banjaluci i Tuzli.

Zbog brojnih propusta, prije svega višemjesečnih dugovanja, agencija Familiy plus 2016. razvrgnula je partnerstvo, a klijenti su obaviješteni kako je za sve informacije nadležan CryoSave Srbija čiji sajt odnedavo ne postoji. Vlasnik firme Family plus Dejan Todorović još 2017. upozoravo je na probleme.

Za N1 kaže kako se iza svega krije namjerno obezvređivanje kompanije kako bi se kupila za jeftine novce. A o kojim je novcima riječ otkriva:

“Oni imaju ogromnu bazu. Preko 400.000 uzoraka. Nekima od njih sada ističe 20 godina čuvanja. Na godišnjem nivou produžetak je oko 200 eura. Zamislite koliko su to novci, oko 80 miliona eura , u situaciji kada čuvanje godišnje košta stotinu hiljada eura“, upozorava Todorović.

Oblast matičnih ćelija je visoko regulisana u zemljama EU jer se one trenutno koriste u liječenju više od 80 bolesti, dok se u svijetu sprovodi rekordan broj kliničkih istraživanja na temu liječenja matičnim ćelijama. Todorović upozorava da BiH još uvijek nema propisa kojim se od banke matičnih ćelija traži tzv. Fact NetCord certifikat koji striktno definiše i propisuje sve procedure u procesu uzimanja matičnih ćelija – od prikupljanja matičnih ćelija na porođaju, transporta i analize uzorka, preko procesa zamrzavanja i evidentiranja, pa sve do otpuštanja uzorka za potrebe eventualnog liječenja.

Samo dvije banke koje djeluju trenutno u BiH imaju te certifikate, upozorava Todorović, uz opasku kako je taj standard obavezan u EU, zbog čega je i susjedna Hrvatka morala promijniti zakon.

Nekoliko dana nakon akcije švicarskih vlasti i dalje je nejasna vlasnička struktura CryoSavea. Informaciju kako ih je navodno kupila “Famicord Group“ iz Poljske gdje su ćelije i deponovane, o čemu su obaviješteni i bh. klijenti za srbijanske medije demantovao je Jakub Baran, predsjednik “Famicord Group“.

“Transakcija još nije završena. Mi smo bili u pregovorima sa tom grupom kako bismo pokušali da kupimo CryoSave, ali još uvijek nismo zaključili transakciju. Pokušali smo to dva puta, ali konačni odgovor našeg nadzornog odbora je bio da ne preuzimamo tu transakciju“, rekao je Jakub Baran za Prvu tv.

Ipak, kompanija Famicord o svom trošku prenijeće sve uzorke na čuvanje. Ukoliko CryoSave bankrotira, Famicord ce nastaviti čuvati uzorke, ali će biti nepohodno potpisivanje novih direktnih ugovora s ovom firmom, pojasnio je.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad