Briga za okoliš jedna je od stvari kojima se mališani uče u sarajevskom vrtiću "Skenderija". Senada Jakubović odgaja 30-ak petogodišnjaka. Najljepši je to, i najteži posao, kaže. Prednosti za dijete mnogobrojne.

“Sama socijalizacija i adaptacija djeteta, zatim razvoj vještina, razvoj drugarstva, kulturno-higijenskih navika i što je najvažnije – igra. Igra je osnova za zdrav odgoj i obrazovanje djeteta. Igrom se uči, a učenjem se igra”, ističe odgajiteljica Jakubović.

Ono što je za ovu djecu svakodnevnica, za drugu je nedostižno. Samo svako sedmo dijete u Bosni i Hercegovini ima pristup predškolskom obrazovanju.

Svako sedmo ili 14 posto, pokazuju to istraživanja UNICEF-a. U razvijenim zemljama taj procenat iznosi i više od 80 posto. U regiji od 40 do 50. Na predškolsko treba gledati kao na investiciju, a ne kao na trošak, kaže Sanja Kabil iz UNICEF-a.

“Kada govorimo o predškolskim ustanovama, njih nema dovoljno. U ruralnim produčjima ne postoje, dok ih u urbanim područjima nema dovoljno. Samim tim i nedovljno kadra uposlenog, da bi mogli svu djecu da obuhvate. A pri tome moram da kažem, prema zadnjim podacima statističkim, u Bosni i Hercegovini od 3 do 6 godina imamo samo 100.000 djece”, napominje Kabil.

Opširnije u prilogu Senke Hadžović.