Vrijeme za spas Zemlje od klimatskih promjena ističe, ali još uvijek nije suviše kasno, poruka je koja stiže sa UN-ovog klimatskog samita u Njujorku. Imaju li građani Bosne i Hercegovine utisak da je ta poruka i njima upućena, paniče li kada Greta Thunberg, govoreći o planeti, kaže - kuća nam je u plamenu, osjećaju li se prozvanim kada upita - kako se usuđujete da vas se to ne tiče?
“Ne bi trebalo da sam ja ovdje. Trebalo bi da sam u školi na drugoj strani okeana. Svi vi dolazite nama mladim ljudima po nadu. Kako se usuđujete. Ukrali ste moje snove i moje djetinjstvo vašim praznim riječima. Pored toga ja sam jedna od sretnih, ljudi pate, ljudi umiru, cijeli eko sistemi propadaju, na početku smo masovnog odumiranja i opet propuštamo da reagujemo. Da li smo zli? Odbijam da vjerujem u to. Više od 30 godina nauka je kristalno jasna. Kako se usuđujete da gledate na drugu stranu i da dođete ovdje i kažete da radite dovoljno kada se rješenja ne naziru”, pita Thunberg.
Ova djevojčica plače nad ljudskom nebrigom i nezahvalnošću, potpuno opravdano, jer Zemlju nismo naslijedili od svojih predaka, već smo je posudili od svoje djece, kako kaže indijanska poslovica. Šta radimo da osiguramo da će i naredne generacije imati priliku da uživaju u njenim ljepotama, jesmo li svjesni blagoslova četiri godišnja doba koja imamo, pitamo li se ko su oni koji bacaju smeće u rijeke, skrnave nestvarno lijepe planinske predjele svojim vandalskim ponašanjem, recikliramo li, trudimo li se da ne koristimo plastiku, brinemo li o klimatskim promjenama?
Anketa:
“Stvarno ne mislim, nikad nisam ni razmišljala o klimatskim promjenama”.
“Svijest kod naroda nije još probuđena. Radimo što radimo, zato nam je tako. Kad se probudimo biće kasno”.
“Naravno da sam zabrinuta, moja djeca ostaju ovdje. Ne koristim plastične kese, gledam taj otpad, sjemenke da bacam u prirodu…”
Ekološka svijest građana ravna je jednoj velikoj nuli.
Mark Zilbat iz Češke učesnik je sarajevskog festivala dokumentarnog filma. On je režiser, pravi filmove o odnosu čovjeka prema prirodi, kaže da na taj način daje svoj doprinos jer je situacija vrlo zabrinjavajuća.
“Vrlo sam zabrinut jer se čini da nema rješenja za mnoge probleme. Čak i kad hoćeš da doprineseš, da napraviš film o ekologiji, uvijek usput povrijediš prirodu i napraviš neku vrstu smeća”, pojašnjava Zilbat.
BiH je idealna za pravljenje dokumentaraca o svakoj vrsti smeća. Neekološko ponašanje građana – bahatost ili nefunkicionisanje sistema? Vjerovatno i jedno i drugo.
“Ono što se nama dešava je potpuna nebriga vlasti za naš okoliš. Svijest se lako reguliše. Ti isti naši nesavjesni građani postaju veoma savjesni čim prijeđu granicu jer se nađu u okviru koji funkcioniše. Moramo naglasiti da za ono što se sad događa na planeti među najmanjim krivcima su građani BiH. Za klimatske promjene su najodgovornije države koje su najrazvijenije, zemlje EU, SAD…”, ističe Anes Podić, ekolog.
Ko god da je kriv ili odgovoran, ako svijet nastavi ovim tempom, prognoze nisu optimistične.
“Ako se nastavi ovim tempom, bez obzira na to smanjivali mi emisije ne smanjivali, smanjiće se sve od sebe jer će resursi nestati. Sjećemo šume, izložićemo ugalj, izložićemo naftu i na kraju ćemo ostati na goloj stijeni na kojoj neće biti uslova za život”, tvrdi Željko Majstorović, klimatolog.
Industrijska tranzicija – prelazak sa prljavih na čiste tehnologije, energetska tranzicija – prelazak na obnovljive izvore energije sa fosilnih goriva, karbonski neutralne države… možda to i nisu teške teme za običnog građanina, ali nisu mu ni preokupacija. Prognoze su da bismo već 2050. godine u BiH mogli imati izuzetno vrela ljeta, puno toplije zime, desetak posto manje kiše.
Ostaje nada da će se čovjek današnjice vratiti kući, odnosno prirodi i životu u skladu s njom, prije nego što nezahvalno ode sa svijeta u čijim je ljepotama privilegovano uživao ne učinivši ništa da doprinese da sve to iskuse i oni koji će doći poslije njega.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
