Povodom godišnjice kada su Bošnjaci vratili svoje historijsko ime 1993. godine, Bošnjačka zajednica kulture ”Preporod” u Bosni i Hercegovini u nedjelju je organizirala Okrugli stol na temu ”Bošnjaci – stanje i perspektive“, čiji je cilj bio umrežavanje, razmjena iskustava i unapređenje saradnje.

Okrugli sto pod pokroviteljstvom općine Novi Grad i načelnika Semira Efendića održan je u Centru za kulturu Dobrinja – Vila Hadžihalilovića.

Efendić je podsjetio kako je BZK ”Preporod” sinoćnjim skupom u Vijećnici obilježila 28. septembar, koji se obilježava kao dan kada je u opkoljenom Sarajevu 1993. održan Bošnjački sabor. Tada su Bošnjaci, podsjeća Efendić, vratili svoje nacionalno-historijsko ime.

Efendić je dodao kako je Općina Novi Grad bila pokrovitelj današnjeg okruglog stola, na kojem su brojne delegacije iz zemalja u kojima Bošnjaci žive kao autohtoni narod, a među njima su Srbija, Crna Gora, Makedonija, Slovenija…

Dodao je kako su učesnici imali priliku razgovarati o pitanjima u vezi s kulturom jezika, tradicije i načina kako da se bolje uvežu u svom radu.

“Nama je bilo lako i zadovoljstvo podržati ‘Preporod’ u njegovim aktivnostima koje planira organizovati. Zapravo, ideja je da se uspostavi jedna mreža kulturnih institucija koje djeluju u svim i općinama i državama gdje djeluju i žive Bošnjaci kao narod”, rekao je Efendić.

Smatra kako Centar za kulturu Dobrinja, može postati dio te mreže.

“Danas je vrijeme i svijet u kojem živimo toliko komunikacijski povezan da kada se nešto dešava ovdje na Dobrinji, ili u Novom Pazaru ili Novom Zelandu nije teško da ljudi za to znaju“, rekao je Efendić.

Poručio je kako će oni kao državne institucije podržati kulturne ustanove u njihovim aktivnostima.

”Danas je bilo govora više o praktičnim projektima i mogućnostima da se oni realiziraju u jednoj mreži organizacija kojih ima jako puno širom Evrope, svijeta”, rekao je Efendić.

Pojasnio je kako je cilj okruglog stola bilo umrežavanje, razmjena iskustava i unapređenje saradnje.

Predsjednik BZK ”Preporod” Sanjin Kodrić kazao je kako je današnji susret upriličen kao nastavak obilježavanja Dana Bošnjaka.

Podsjetio je kako je identitet jednog naroda, prije svega, u njegovoj kulture.

Naime, 28. septembra 1993. godine je drugog dana zasjedanja Prvog bošnjačkog sabora usvojena Deklaracija o vraćanju povijesnog imena Bošnjacima, a 1994. je donesen i zakon u kojem je naziv “Musliman” zamijenjen nazivom Bošnjak.

Kodrić je kazao kako je u procesima revitalizacije i povratka bošnjačkog nacionalnog imena jednu od ključnih uloga imala je i BZK ”Preporod”.

”Naime, u ‘Preporodu’ su se javile prve ideje o potrebi vraćanja imena Bošnjak u službenu upotrebu. Nakon sinoćnje manifestacije, današnjim skupom željeli smo vratiti se u našu stvarnost. Stvarnost, koja, nažalost, nije nimalo optimistična jer Bošnjaci se nalaze u vrlo teškoj situaciji i u BiH, posebno u pojedinim dijelovima, poput entiteta Republika Srpska (RS), ali isto tako situacija Bošnjaka nije sjajna, daleko od idealne i drugdje“, rekao je Kodrić.

Dodao je kako je stanje takvo i u domovinskim zemljama, odnosno zemljama u kojima Bošnjaci žive kao autohton narod, ali i širom dijaspore.

“To je rezultat, i onoga kako funkcionira država BiH, koja nije u prilici Bošnjacima izvan BiH, pružiti onu vrstu podrške, onu vrstu pomoći i ohrabrenja koje bi inače trebala pružati. Čak, kao što znamo, BiH, nažalost, ne može zaštiti ni ono što su elementarni interesi i elementarna prava u samoj BiH, odnosno u pojedinim dijelovima BiH“, rekao je Kodrić.

Pojasnio je kako su učesnici okruglog stola razgovarali o tim problemima i izazovima s kojima se susreću Bošnjaci kako u BiH, tako i domovinskim zemljama, ali i dijaspori.

”Kandidirano je niz pitanja, niz problema, niz izazova. Jedan od posebno važnih izazova jeste upravo pitanje bosanskog jezika jer najčešće upravo kroz bosanski jezik, odnosno kroz negiranje bosanskog jezika, negiraju se i Bošnjaci kao narod. S tim što ja želim kazati da je to, nažalost, samo vrh ledenoga brijega, budući da je problem bosanskog jezika najvidljiviji problem negiranja Bošnjaka kao naroda i njihova identiteta“, rekao je Kodrić.

Smatra kako su prisutni brojni drugi problemi, pogotovo u domovinskim zemljama i dijaspori, poput obrazovanja na bosanskom jeziku, pri čemu misli na sadržaje na bosanskom jeziku.

”Mi našoj dijaspori, Bošnjacima u domovinskim zemljama moramo osigurati ne samo bosanski jezik kao ime, etiketu, nego moramo osigurati i ono što su nastavni sadržaji na bosanskom jeziku. Moramo osigurati vlastitu interpretaciju svijeta, sebe i svoga identiteta, a to je ono za što su Bošnjaci uskraćeni u mnogim sredinama i u BiH, i u domovinskim zemljama i u dijaspori“, rekao je Kodrić.

Poručio je kako je obaveza BZK ”Preporod” da učestvuje u tim procesima, a u nekim slučajevima ih i vodi.

”Jezik je taj koji nas povezuje. Jezik je jedan od naših najznačanijih aspekata identiteta, kao i književnost koja je zapravo intima svakoga naroda“, rekao je Kodrić.

Izrazio je spremnost na rad na konkretnim projektima koji se tiču kulture identiteta Bošnjaka, ali i temeljnim projektima iz oblasti tzv. žive kulture.

“Nama je potreban rad. Lično, nisam pristalica pisanja načelnih programa, jer takve programe Bošnjaci su imali puno. Bošnjaci su narod koji se nalazi, u ovom trenutku, u situaciji klizišta. Klizišta koje je krenulo, koje se možda još uvijek može zaustaviti”, rekao je Kodrić.

Ako se u ovom trenutku ne zaustavi to klizište, smatra Kodrić, sutra bi moglo biti kasno.

”Zato bez pisanja nekih velikih deklaracija, nekih velikih nacionalnih programa, mi moramo raditi temeljne nacionalne projekte“, rekao je Kodrić koji je podsjetio kako su poznati problemi s kojima se Bošnjaci susreću.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad