Svi rokovi su probijeni. Bosna i Hercegovina nije provela ključne presude Europskoga suda za ljudska prava u Strasbourgu, koje se odnose na kršenje Europske konvencije za ljudska prava. Za provedbu tih presuda, potrebne su izmjene Ustava i Izbornog zakona. Međutim, posljednja presuda u slučaju Fate Orlović, ističu iz Suda u Strasbourgu, mogla bi se provesti, jer bi u suprotnom mogle uslijediti kaznene sankcije. Premda je široj javnosti poznato nekoliko neprovedenih presuda, BiH, većine njih, ipak, vlasti BiH su provele.

Neslavni rekord uskoro će dosegnuti 10 godina ignoriranja. Toliko je prošlo od Odluke u slučaju Sjedić-Finci. Da će se izvršiti izmjene ustavnih odredbi, koje bi omogućilo kandidiranje i pripadnika nacionalnih manjina za članove Predsjednišva, stajalo je i u Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju iz 2008. godine. Tada dani rok od dvije godine, također, nije ispoštovan.

Zbog sistemskog neprepoznavanja građana i građanki, državu je pred strazburškim sudom dobila i Azra Zornić.

“Sud je zaključio i da je došlo do povrede člana 1 Protokola broj 12 (opća zabrana diskriminacije) uz Europsku konvenciju o ljudskim pravima u odnosu na nemogućnost gospođe Zornić da učestvuje na izborima za Dom naroda Bosne i Hercegovine i Predsjedništvo Bosne i Hercegovine”, navodi se u saopćenju Suda.

Nešto mlađa presuda, ali također neprovedena, je u predmetu Ilijaza Pilava, koji je tužio državu jer se kao Bošnjak iz Republike Srpske nije mogao kandidirati za Predsjedništvo. Zbog ignoriranja presuda, sankcija nema.

“Kod IIijaza Pilava i ovih drugih presuda vi ne možete staviti čitav parlament u zatvor, jer neko za nešto ne glasa, ili neko nešto ne stavlja na dnevni red”, kazao je Damir Arnaut.

Novi pozivi na poštovanje presuda, stigli su nakon što je Evropski sud naložio uklanjanje crkve u dvorištu Fate Orlović u Konjević Polju. Rok je tri mjeseca od pravomoćnopsti presude. U slučaju, neizvršenja, mogli bi raditi i tužiteljski organi, kaže sudac Faris Vehabović.

“U slučaju neizvršenja, moglo bi biti posla za domaće organe, prije svega Tužiteljstvo BiH, koje u skladu sa svojim obavezama, ima pravo i dužnost da pokrene krivični postupak protiv onih koji ne provode presudu”, pojasnio je Faris Vehabović, sudac Evropskog suda za ljudska prava.

Vehabović ističe da Bosna i Hercegovina nije na listi zemalja koje imaju veliki broj neispoštovanih presuda. Većina je, kaže, provedena, među njima i ona o isplati ratne štete, što je provela Republika Srpska. Ipak, na čekanju je ishod još jednog spora koji se vodi u Strazburu, protiv Bosne i Hercegovine. Svetozar Pudarić tužio je državu , jer se kao Srbin iz Federacije, nije mogao naći na izbornoj listi za člana kolektivnog šefa države.

“Tražili su izjašnjenje o tužbi od vlasti BiH. Vlasti BiH su to ignorisale. Bio je i prijedlog mirenja. Ni tu se BiH nije očitovala”, kazao je Pudarić.

Mnogo je političkih očitovanja o tome kako provesti čitavu listu presuda. Dogovora nema.

“Nekako želim da vjerujem da ćemo veremenom postajati sve normalniji i normalniji, a ne sve luđi i luđi”, istakao je Željko Komšić. 

Najčešći razlog kršenja evropskih konvencija, navedenih u tužbama protiv BiH,je nemogućnost kandidiranja za najviše pozicije u državi kao “građanin”, Bošnjak iz RS, kao pripadnik nacionalne manjine, ili kao Srbin iz FBiH.

Ustav, za čiju izmjenu nema koncenzusa, jasno kaže da se za članove Predsjedništva biraju Srbin iz Republike Srpske, Bošnjak i Hrvat iz Federacije.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad