U Sarajevu se danas održava sastanak visokog nivoa "EU budućnost Zapadnog Balkana i ljudska prava - Govori istinu moćnima", posvećen integraciji zemalja regiona s aspekta ljudskih prava gledano iz EU i NATO perspektive, ali i ugla Bosne i Hercegovine.
Skup se održava u Bošnjačkom institutu – Fondacija Adil beg Zulfikarpašić, a domaćin je Fondacija društva zajedničkih vrijednosti Sarajevo u saradnji sa predsjednicom Fondacije za ljudska prava Robert F. Kennedy (RFK HR) Kerry Kennedy i Međunarodnim centrom Nizami Ganjavi (NGIC).
Događaj je otvorio Zlatko Lagumdžija, osnivač Fondacije društva zajedničkih vrijednosti, koji je kazao da je ovo region paradoksa u mnogim oblastima, pa tako i u obrazovanju i ljudskim pravima.
Istakao je da je BiH država u kojoj je Evropska konvencija o ljudskim pravima sastavni dio Ustava, gdje žive mladi ljudi koji ostvaruju dobre rezultate na svjetskim takmičenjima. Podsjetio je da je BiH deset godina poslije rata uspjela objediniti tri vojske koje su bile u međusobnim ratovima.
“Istovremeno imamo obrazovni sistem u kojem ne znamo ni sebi, a naročito strancima, objasniti segregaciju nazvanu ‘dvije škole pod jednim krovom’ ili institucionalnu nepravdu u kojoj se djeci zabranjuje da uče svoj jezik i nazivaju ga svojim imenom. Imamo vojsku koja je efikasna u svjetskim mirovnim misijama, ali nemamo nacionalnu gardu”, rekao je Lagumdžija.
Predsjednica Fondacije za ljudska prava Robert F. Kennedy (RFK HR) Kerry Kennedy izjavila je prije početka skupa da svaka zemlja u svijetu ima problem s poštivanjem ljudskih prava, a kao primjer tome navela je da je u svijetu svaka treća žena bila žrtva seksualnog zlostavljana.
Govoreći o Sarajevu, BiH i regionu, Kennedy je istakla da ljudi na ovim prostorima znaju šta znači kada je mržnja izvan kontrole, te da svijet može mnogo naučiti od ovih prostora kada je u pitanju suživot.
“Veliko je pitanje šta svijet može naučiti od ovog regiona i mislim da Sarajevo posebno može toliko toga naučiti Evropu i Sjedinjene Američke Države jer u ovom trenutku mržnja je u porastu”, istakla je Kennedy.
Koristeći priče i iskustva o ljudskim pravima iz cijelog svijeta, RFK HR pruža mladim ljudima potrebne alate da se suprotstave i govore protiv najstrašnijih zloupotreba i kršenja ljudskih prava u svijetu.
Jedan od učesnika skupa bio je i član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović koji je istakao da se o ljudskim pravima u zemlji u kojoj se ona krše uvijek treba govoriti.
“Uvijek se treba boriti za ravnopravnost svih ljudi. Ova konferencija je posebna. Imamo čast da nam je u posjeti BiH poznata osoba, Kerry Kennedy, veliki borac za ljudska prava i ova konferencija treba da nas sve podstakne da se još više predamo u borbi za ljudska prava, u borbi za ukidanje diskriminacije i u borbi za ravnopravnost svih ljudi koji žive u ovoj zemlji”, kazao je Džaferović.
Podsjetio je da je u BiH u periodu od 1992. do 1995. godine izvšreno masovno kršenje ljudskih prava, te je ocijenio da je 24 godine nakon Daytona ono još uvijek prisutno.
“Treba samo da se sjetimo odluka Evropskog suda za ljudska prava u slučaju ‘Sejdić – Finci’ gdje građani koji ne pripadaju nijednom od konstitutivnih naroda obespravljeni su u pristupu državnom Domu naroda i Predsjedništvu. Bošnjaci i Hrvati u Republici Srpskoj su takođe obespravljeni. Srbi u FBiH su obespravljeni kada govorimo o državnom Domu naroda i Predsjedništvu BiH. Imamo kršenje ljudskih prava kada je u pitanju upotreba bosanskog jezika u entitetu Republika Srpska i kada je u pitanju zapošljavanje povratnika. To je poseban problem povreda prava povratnika i na to se mi u BiH morami posebno fokusirati”, poručio je Džaferović.
Među učesnicima skupa su i bivši član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Mladen Ivanić te predsjednik Međureligijskog Vijeća BiH i predsjednik Jevrejske zajednice u Bosni i Hercegovini Jakob Finci, bivši premijer Belgije Yves Leterme te bivša premijerka Republike Hrvatske Jadranka Kosor.
Kosor je u izjavi za medije istakla da s optimizmom gleda na euroatlansku perspektivu ovog regiona, jer smatra da je to jedina garancija trajnog mira i prosperiteta na ovim prostorima.
“Upravo mi koji živimo na ovim prostorima znamo najbolje šta znači rat, stradanja i, naravno, šta znači mir. Mislim da to katkad ne znamo dovoljno cijeniti”, rekla je Kosor.
Smatra da svaka država zbog svojih građana mora napraviti mnoge reforme, promjene i, prije svega, učvrstiti državu kao pravnu državu u kojoj se poštuje vladavina prava.
“Meni se čini, a to govorim i kroz primjer Hrvatske, da se posljednjih godina zastalo, kao da se ide unatrag. Kao da su se neki duhovi ponovo probudili, nažalost na mnoga mjesta puno više nego što bismo željeli mnogi od nas. Jača i nacionalizam i netrpeljivost. Moje je mišljenje da to isključivo ovisi o političkim elitama koje trenutno vladaju”, kazala je Kosor.
Skup je također i prilika da se razgovara o incijativi za obrazovanje o ljudskim pravima koja je namijenjena izgradnji buduće generacije lidera i aktivista za ljudska prava.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad