Ne postoji zemlja u kojoj se ne krše ljudska prava. U Bosni i Hercegovini je tokom rata izvršeno masovno kršenje ljudskih prava, a 24 godine kasnije ono je i dalje prisutno. Promjene su moguće samo uz zajedničke napore poručeno je sa sastanka na visokom nivou "EU budućnost Zapadnog Balkana i ljudska prava" koji je okupio neke od najvećih zagovornika ljudskih prava u svijetu.
Podsjećanje na Roberta F. Kennedija – kandidata za američkog predsjednika 60-tih godina. Čovjeka, koji je presjekao segregaciju, duboko ukorijenjenu u američko društvo. Pedeset godina poslije, kršenje ljudskih prava ne prestaje ni u svijetu, niti na Zapadnom Balkanu.
“Zatvorite oči i slušajte govor R.F.K. i pomislit ćete da govori o nama, a ne o Americi. On je imao snage i institucionalne i lične, imao je snage da pošalje nacionalnu gardu da čuva jedno malo dijete u bijeloj školi. Mi nemamo ni nacionalnu gardu, ni R.F.K. ali njegov poziv je da se obratimo jedni drugima, niko sam ne može ništa. Poruka je da vratimo nadu zemlji i da niko ne smije ostati sa strane”, kazao je Zlatko Lagumdžija ispred Fondacije društvo zajedničkih vrijednosti.
A po strani u BiH, 24 godine poslije rata, ostali su mnogi. Segregacija nazvana ‘dvije škole pod jednim krovom’ institucionalna nepravda u kojoj se djeci zabranjuje da uče svoj jezik – samo su neki od primjera kršenja ljudskih prava u zemlji čiji je Ustav jedinstven i sadrži u sebi Evropsku konvenciju o ljudskim pravima.
“Treba samo da se sjetimo odluka Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić – Finci gdje građani koji ne pripadaju nijednom od konstitutivnih naroda obespravljeni su u pristupu državnom Domu naroda i Predsjedništvu. Bošnjaci i Hrvati u Republici Srpskoj su takođe obespravljeni. Srbi u FBiH su obespravljeni kada govorimo o državnom Domu naroda i Predsjedništvu BiH”, rekao je član Predsjedništva BiH, Šefik Džaferović.
Na ovim prostorima ljudi znaju šta znači kada je mržnja izvan kontrole. Zbog toga svijet može mnogo naučiti od vas kada je u pitanju suživot – poručila je Kerry Kennedy, predsjednica Fondacije R.F.K. za ljudska prava:
“Ovo je grad koji zna šta se desi kada je mržnja van kontrole, vi ste to osjetili na svojoj koži, to imate u svojim kostima, u svojoj historiji i to je lekcija koju moramo čuti svaki dan od vas u Evropi i svijetu. Prestanite sa mržnjom. Nađite način da radite zajedno.”
Optimistična glede budućnosti je bivša premijerka Republike Hrvatske. Bosnu i Hercegovinu čekaju mnoge reforme i potrebno je učvrstiti pravnu državu u kojoj se poštuje vladavina prava – poručila je Jadranka Kosor:
“Ja gledam sa optimizmom u tu Euroatlansku perspektivu jer sam sigurna, s obzirom na hrvatsko iskustvo, da je to jedino trajno jamstvo, trajnog mira i prosperiteta na ovim prostorima. Mi koji živimo na ovim prostorima znamo najbolje šta znači rat, stradanja, šta znači mir, ali čini se da to ponekad ne znamo dovoljno cijeniti.”
Cijeli svijet treba raditi na promjeni. Različiti činovi hrabrosti mogu dovesti do promjene. Priče i iskustva o ljudskim pravima iz cijelog svijeta mogu biti alat da se svijet suprostavi protiv najstrašnijih zloupotreba i kršenja ljudskih prava – poručeno je sa sastanka.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
