Svi otprilike znamo da je DNK povezana s naslijeđivanjem - od boje kose do predispozcije za neku bolest. No, kako to zapravo funkcioniše i zašto se sutra obilježava Međunarodni dan DNK, objasnila je gošća jutarnjeg programa N1 televizije Anja Haverić, predsjednica Upravnog odbora Udruženja genetičara u Bosni i Hercegovini.

“Na taj dan je postalo poznato na koji način naš genetički materijal funkcioniše. Dešifriran je genetički kod i postalo je poznato koliko ljudi imaju gena i šta oni predstavljaju i gdje se nalaze. DNK kao primarni genetički materijal sadrži informacije za sve osobine koje jedna individua ispoljava, ali i koje se ispoljavaju u sredini u kojoj žive.”

Na pitanje je li sve u genima, Haverić je istakla da nije. “Nije sve u genima, jer okolina utječe u značajnoj mjeri. Geni se modificiraju s faktorima sredine.”

Mnogi nisu upoznati o tome kako nam je otkriće DNK promijenilo život.

“Genetičke analize su postale dio svakodnevnog života. Ljudi nekada svojom voljom ili ne imaju potrebu za genetičkim analizama, bilo da se radi u medicinske ili prehrambebne svrhe, te u spornim sudskim procesima. Mogućnosti su neograničene i mi u Udruženju genetičara nastojimo populizovati genetiku“, istakla je gošća Novog dana.

Danas su izuzetno popularne kriminalističke serije poput CSI. Na pitanje kolika je razlika između serije i pravog života, te da li je zaista moguće u jednom satu doći do svih rješenja ili je ipak u pitanju mukotrpan i dug proces, predsjednica UO Udruženja genetičara BiH, ističe da su TV serije senzacionalističke, ali je ipak tehnologija ubrzala procese.

“TV serije imaju dozu senzacionalizma, ali je evidentno je da smo mi svjedoci kako su tehnološka rješenje ubrzala procese. U roku 24 sata možete imati informaciju o sekvenci DNK.”

DNK je u BiH važna zbog potrage za nestalima. Sve više se rade i testovi očinstva, ali se koriste i u sudskim procesima.

“Evidentno je da su potrebe za takvim analizama sve veće i to je dodatna metoda koja potvrđuje ili odbacuje određene sumnje i daje sigurnost sudovima, advokatima i ljudima ukljućenim u te procese. Također daje jačinu u sudskim porocesima. Nije genetika svemoguća i nije uvijek pravo rješenje, ali treba je maksimalno koristiti“, rekla je Haverić.

BiH je među prvim zemljama svijeta u oblasti forenzične genetike.

“2000. godine je potpisan memorandum s Međunarodnom komisijom za nestale osobe. U tom periodu su samo rijetki periodi vjerovali da će identifikacija žrtava rata putem DNK analize biti moguća. Mi smo stalno radili na pronalaženju metoda koje će moći identifikovati žrtvu. Dosta sredstva je došlo izvana koja su revitalizirala genetičke kapacitete u BIH, iako je Institut nakon svog osnivanja imao najmoćniju opremu u regiji, ali nakon rata ta je oprema bila neupotrebljiva.”

Udruženje danas obilježava ovaj veliki dan za struku.

“Zbog velikog značaja genetike nastojimo se pridružiti međunarodnim centrima. Međunardni dan DNK se obilježava od 2010., i mi tu praksu želimo provesti u BiH. Udruženje u saradnji s Instituom želi otvoriti vrata velikom broju mladih ljudi da bi im pokazali koje su mogućnosti genetike. Institut za genetičko inžinjerstvo će posjetiti 50. sarajevskih srednjoškolaca“, kazala je za Novi dan Anja Haverić.