Stara Bistrička stanica, nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine, vraćen je građanima Sarajeva.
Grad Sarajevo je okončao rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, ušao u posjed te stvorio pretpostavke za početak obnove ovog devastiranog, ali reprezentativnog objekta koji je svojevrstan simbol Grada Sarajeva.
U okviru ovih aktivnosti, Grad Sarajevo je riješio stambeno pitanje za sedam porodica koje su godinama živjele u ovom oronulom i za stanovanje neuslovnom objektu.
„Ovaj projekt ima tri vrlo važne dimenzije, kulturnu, socijalnu i razvojnu. Obnovom i čuvanjem ove stanice branimo našu baštinu, sjećanja generacija i vrijednu tradiciju. Zatim, riješavamo stambeno pitanje za sedam porodica. Vidjeli ste u kakvim su uvjetima živjeli. Ovo nikada nije trebao biti stambeni objekt. I na koncu, razvojni aspekt. Obnovljena Bistrička stanica će biti snažan doprinos kao turistička atrakcija i multifunkcionalni objekt koji će biti u potpunosti samoodrživ“, rekao je gradonačelnik Sarajeva Abdulah Skaka.
Prema njegovim riječima, sve investicije u Bistričku stanicu su realizirane i bit će realizirane na bazi jasnog plana kako bi i ovaj projekt, kao i ostali koje realizira ova gradska administracija, bili u potpunosti ekonomski opravdani i uspješni.
„U budžetu za 2020. godinu ćemo planirati sredstva za obnovu ovog spomenika i davanje njegove konačne namjene, smještaja muzeja koji će govoriti o dugoj željezničkoj tradiciji u Bosni i Hercegovini i njenom glavnom gradu. Projekat realizujemo iz dobiti JP Sarajevo d.o.o., koji je ostvaren u 2018. godini“, istakao je Skaka.
Jedina Željeznička stanica iz perioda Austro-Ugarske, sada oronuli, a nekada reprezentativni objekt velike historijske vrijednosti, postat će mjesto susreta kulturnih društvenih događaja značajnih za Grad Sarajevo. Gradonačelnik Skaka se posebno zahvalio Gradskom vijeću Grada Sarajeva na podršci za ovaj projekt, te Pravobranilaštvu Grada Sarajeva koje je vodilo kompliciran imovinsko-pravni postupak.
Zgrada željezničke stanice Bistrik izgrađena je nakon što su austrougarske vlasti 1882. godine željeznicom uvezale Sarajeva sa Slavonskim Brodom i Budimpeštom. Tada se stvorila potreba da se sa Sarajevom povežu i istočni dijelovi BiH, gdje su, uz granicu sa Srbijom, bili stacionirani vojni garnizoni.
Tako je stvorena ideja o izgradnji tzv. Istočne pruge, prema Višegradu , odakle se preko Šarganske osmice moglo putovati dalje, za Beograd, Sofiju, Solun i Istanbul. Puštanje pruge u promet 1906. godine ozvaničeno je i otvaranjem zgrade Željezničke stanice na Bistriku.
Bistrička stanica je u svojim posljednjim godinama stekla svjetsku prepoznatljivost, jer su se pored nje snimali kadrovi filma “Valter brani Sarajevo”.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
