Kalinovik, Velika Kladuša, Bosanski Petrovac, Tuzla, Visoko - niti jedna opština ili grad, ne žele migrantski centar na njihovoj teritoriji. Riječ je o smještaju za stotine migranata i izbjeglica, koje trenutno borave u očajnim uslovima improvizovanog kampa Vučjak u okolini Bihaća. Ali i onim migrantima i izbjeglicama koje svakodnevno pristižu u BiH, i nemaju kud. Ministar sigurnosti BiH kaže pregovara se. Vlada FBiH mogla bi ponuditi lokaciju koja je vlasništvo ovog entiteta. No, detalje ne govori. Da se, kaže, ne bi uzburkala javnost.

Država Bosna i Hercegovina nije vlasnik niti jednog neperspektivnog objekta. Napuštenog prostora u kojem bi moglo biti smješteno više stotina migranata i izbjeglica. Kaže Dragan Mektić. Iz tog razloga za korištenje svake od takvih lokacija, neophodan je pristanak lokalnih zajednica. Nada je Vlada Federacije, koja je vlasnik brojnih napuštenih, neiskorištenih prostora.

“Da nam to odlukom Vlade Federacije prenesu na korištenje i onda mi možemo insistirati da tu otvorimo, zato što mi ćemo faktički tad steći prava na raspolaganje na tu imovinu. (N1: A da li je vama premijer Federacije već nešto ponudio?) Jeste. (N1: Možemo li znati?) Ne može, da ne bi uzburkali javnost. Ja sam mišljenja bolje vrabac u ruci nego golub na grani”, kazao je Dragan Mektić, ministar sigurnosti BiH.

Gradsko vijeće Visokog nedavno je jasno reklo – ne – smještanju migranata na područje bilo koje od tri tamošnje kasarne. Gradonačelnica Babić kaže, prve su se pobunile pojedine vjerske zajednice, koje koriste dijelove tih objekata.

“Gradsko vijeće razmatrajući njihov zahtjev je zaključilo da i ostale dvije lokacije vojne imovine koje se nalaze u Visokom već koristi vojska BiH jednu, a drugu koristi jedan privredni subjekt, tako da smo zaključili da u Visokom ne postoje kapaciteti za smještaj migranata”, kazala je Amra Babić, gradonačelnica Visokog.

Broj migranata i izbjeglica na području Tuzle konstantno se povećava. Spavaju na ulicama, autobusnim stanicama, u parkovima. Preživljavaju isključivo zahvaljujući humanitarcima. Ideje za smještaj postoje. Ne i dozvole lokalnih zajednica. Ako centra bude, onda mora biti blizu putne komunikacije, kako bi migranti što lakše mogli odlaziti.

“Jedna od lokacija koju su nam nametali i ovi iz humanitarnih organizacija evropskih je lokacija centra koji je prema Mačkovcu, na banovićkoj teritoriji, ja se bojim da je ta lokacija daleko od putne komunikacije”, kazao je Denijal Tulomović, premijer TK.

Pobuna i u Bosanskom Petrovcu. Učinit će sve da Medeno polje ne postane lokacija za migrantski centar na području USK.

“To se radi o jednoj napuštenoj stočnoj farmi koja nema nikakve uslove niti izgrađenu infrastrukturu onda ne vidim da se tu nešto rješava sa tim načinom”, tvrdi Dejan Prošić, načelnik Bosanskog Petrovca.

Prvi migrantski centar trebao se praviti nekoliko kilometara od centra Velike Kladuše. No, lokalne vlasti ne samo da su zaprijetile da nikada neće dati priključke za vodu ili struju, nego i da treba proglasiti ratno stanje.

“Prijedlog lokaliteta Velike Kladuše je Vlada Federacije predložila zato što je imovina Agrokomerca pod njenom ingerencijom i to je bila jedina ocjena, znači nikakve druge ocjene i analize”, istakla je Elvira Abdić Jelenović, Općinsko vijeće Velike Kladuše.

No kriza je prelila čašu te umjesto u Agrokomercu, oko 800 stotina migranata moralo je biti smješteno u Miral. Više od 2.000 ih boravi u bihaćkoj Biri i Borićima, te Sedri u Općini Cazin. A stotine na ulicama ili Vučjaku. Vrata migrantima otvorili su još u Hadžićima, kasarni Ušivak, te centru Salakovac u blizini Mostara.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad