Među zemljama bivše Jugoslavije postoje raznovrsne političke tenzije. Ali, ako pogledamo samo na privredne odnose, slika je malo drukčija. Poslovni odnos među državama stvara napredak od kojeg svi mogu da profitiraju.

Dok smo svjedoci mnogih i stalnih političkih tenzija između zemalja bivše Jugoslavije, ekonomija pokazuje upravo suprotno – povezivanje je nužno.

“Dugo godina smo bili jedno tržište, nemamo jezičkih barijera, imamo iste navike u potrošnji, vrlo sličan mentalitet… Logično je da smo usmjereni jedni na druge i da gradimo čvrste poslovne veze. Proizvode iz regije i kvalitet koji stoji iza tih proizvoda poznajemo generacijama. Privrednici se manje-više poznaju međusobno”, kaže za DW Mirko Grbešić, jedan od najuspješnijih privrednika ne samo u BiH već i u zemljama u okruženju.

On je biznis počeo da razvija iz Širokog Brega da bi ulaganjima i prepoznavanjem pogodnosti tržišta zemalja regije, postao to što je danas – ekskluzivni predstavnik, a potom i vlasnik vodećih kompanija. To su Mepas d.o.o. i stari hrvatski brendovi poput Saponije i Kandita iz Osijeka, Koestlina iz Bjelovara…

Međutim, napominje Grbešić, “nama fizički takođe bliskim tržištima, izvan prostora bivše države, nije tako i mora se krenuti od nule”. “Zato mislim da su čvrste poslovne veze zemalja u bližem okruženju i orijentisanost jednih na druge – jedini logični poslovni pravac”, komentariše ovaj hercegovački biznismen za DW.

On je uvjeren da je zbližavanje tržišta u interesu privrednika i da bi na tome trebalo da rade i države.

“Trebalo bi da traže logičan put za bolju međusobnu saradnju i to ne na način da se vještački stvaraju ovakve ili onakve emocije ili nužno politički zbližavaju, nego da se stvori dugoročna zdrava pretpostavka za poslovni odnos između država koji će osigurati rast i napredak od kojeg će svi profitirati”, smatra Grbešić.

Njemačka i Austrija najbolji partneri

Kada pominjemo saradnju sa drugim zemljama van granica bivše Jugoslavije zanimljivi su podaci o ulaganjima Centralne banke BiH. Naime, najveći investitori u BiH su Austrija s uloženih 1,33 milijarde evra, potom Hrvatska sa 1,17 milijardi evra, a treća je Srbija koja ulaže nešto više od jedne milijarde evra.

I na polju spoljnotrgovinske razmjene najbolja saradnja je sa susjedima, ali i sa tradicionalnim partnerom – Njemačkom.

Bilans Spoljnotrgovinske komore BiH pokazuje da je 2018. godine za BiH Njemačka bila na prvom mjestu. Iz ove zemlje uvezena je roba u vrijednosti od više od 1,75 milijardi KM, potom slijedi Hrvatska sa više od 1,5 milijardi KM, Italija s 1,36 milijardi KM, Srbija s više od 1,3 milijarde i Slovenija sa uvezenih više od milijardu KM robe.

Susjedi i Njemačka prednjače i po uvozu iz BiH: Prošle godine Hrvatska je iz BiH uvezla robu u vrijednosti više od 3,1 milijarde KM, Srbija 2,6, Nemačka 1,8, a Slovenija 1,7 milijardi KM robe. Zanimljivi su podaci o izvozu u Tursku (753 miliona KM) i Rusku Federaciju (750 miliona KM) što ih stavlja ‘tek’ na 7. i 8. mjesto. Ova statistika, ako se izuzmu države bivše Jugoslavije, pokazuje da je Njemačka najznačajniji partner BiH.

“Njemačka glavni hub za jugosferu”

Profesor ekonomije Vjekoslav Domljan, rektor Univerziteta Sarajevo “School of Science and Technology” kaže da su zemlje bivše Jugoslavije okrenute jedna drugoj zbog geografske blizine, zajedničke prošlosti, praktično iste valute…

“Imaju evro ili su im valute vezane za evro, pa skoro da imaju monetarnu uniju i sličan, južnoslovenski jezik. Takve zemlje, po svakom od ovih osnova, trguju za 42-188% više nego zemlje bez tih sličnosti. Zemlje srednjeg južnoslovenskog jezika tj. Hrvatska, Srbija, BiH i Crna Gora, trgovinski su znatno naslonjene jedna na drugu, prije svega Crna Gora pa potom BiH”, kaže prof. Domljan za DW.

Ali, i na Balkanu vrijeme čini svoje te se, kaže on, sve više oslanja i na novo susjedstvo. “Primjećuje se jačanje utjecaja Italije, Austrije, Grčke i Bugarske. Njemačka je glavni ‘hub’ za jugosferu, jača uticaj Kine, posebno u slučaju Srbije i Crne Gore. Što se tiče stranih investicija u BiH, najviše ih dolazi iz Austrije te iz Hrvatske, Srbije i Slovenije. Najviše doznaka u BiH dolazi iz Hrvatske (28%), Srbije (15,8%) i Njemačke (10.5%). To je razumljivo jer od ukupne bosanskohercegovačke dijaspore na Hrvatsku ide 23.8%, Srbiju 20.1% te Njemačku 12.1%”, analizira prof. Domljan.

Razočaranje “bratskim zemljama” i ubijanje demokratije

Ali, tu je i jedno veliko iznenađenje: “Na primjer, više BiH izvozi u Crnu Goru nego u „bratsku” Tursku, a i više investicija joj dolazi na primjer iz Švajcarske nego iz „bratske“ Turske. Od šupljih priča etnonacionalnih lidera, ‘najšuplja’ je ona o bratskoj Turskoj”, smatra Domljan.

Međutim, on smatra i da je privredna budućnost i razvoj ekonomije među zemljama regije neizvjesna i u tom smislu kritikuje domaće, ali i pojedine strane lidere.

U ovom kontekstu on ocenjuje da je ekonomsku integraciju započetu trgovinskom integracijom u okviru CEFTA, trebalo nastaviti finansijskom integracijom, na primjer, formiranjem regionalne razvojne banke znanja i podsjeća da je BiH još 2008. pokrenula inicijativu za formiranje subregionalne razvojne banke po modelu Nordic Iinvestment Bank ili Carribian Development Bank. “No, sebičnost i dvoličnost izvijesnih, ali vrlo uticajnih EU-krugova koje vidimo na nedavnom primeru Albanije i Sjeverne Makedonije kroz opsjednutost sa EIB i EBRD, tj. držanjem novčanika u džepu i sprečavanjem drugih da makar imaju mali novčanik, blokirala je vrlo korisnu ideju”.

Nametnuti okovi korumpiranih elita

Ipak, za ekonomski napredak u interesu građana i jasniju perspektivu, kako kaže, važno je da se ostave po strani nesuglasice koje postoje u političkim elitama, i da se pristupi prevazilaženju prošlosti sa fokusom na zajedničkim projektima i jačanju saradnje.

“Sve dok se društva ne oslobode okova i ograničenja nametnutih od politički korumpiranih elita koji na njima parazitiraju zadovoljavajući partikularne interese, dok opštii interesi ostaju marginalizovani, ostaće taoci svojih vrhuški i brendiraće se kao međusobno posvađane kolonije. Ekonomska saradnja u pravcu carinske unije i čvršća kulturna, sportska i naučna saradnja preduslovi su za fokusiranje cele regije na budućnost i hvatanje koraka sa svetom. Zbog svog multinacionalnog karaktera i složenosti, BiH treba da prednjači u promovisanju ovakvih ideja”, zaključuje Đogović.

No, sve to se može premostiti, kao što pokazuje biznismen s početka ove priče. “Uvek se može bolje sarađivati. Razvoj privrede i napredak žitelja svih zemalja regije najbolje zacjeljuje rane iz prošlosti”, zaključuje Mirko Grbešić.  

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad