Vijeće ministara BiH na današnjoj sjednici u Sarajevu jednoglasno je prihvatilo više prijedloga sporazuma te pokrenulo inicijative kojima će biti osigurano više od 64 miliona eura usmjerenih, između ostalog, za projekte energetske efikasnosti u entitetima te razvojne projekte u lokalnim zajednicama, kao i infrastrukturne projekte.

Finansiranje programa aktivnosti prekogranične saradnje BiH i Srbije

Vijeće ministara BiH utvrdilo je Prijedlog sporazuma o finansiranju programa aktivnosti prekogranične saradnje Bosna i Hercegovina – Srbija za 2018. godinu između Evropske komisije, BiH i Vlade Republike Srbije, vrijedan 2.352.941 eura.

Doprinos Evropske unije za 2018. godinu je dva miliona eura, a 352.941 euro osigurat će korisnici granta, uglavnom niži nivoi vlasti.

Cilj programa je unapređenje socijalno-ekonomskog razvoja u pograničnom području između Bosne i Hercegovine i Republike Srbije.

Ukupno procijenjena vrijednost programa u srednjoročnom periodu od 2018. do 2020. godine je 6.823.529 eura, od čega EU finansira grantom 5.800.000 eura, a 1.023.529, eura sufinansiraju korisnici granta.

Programom je obuhvaćena 31 općina u Srbiji i 67 općina u Bosni i Hercegovini. Rok za izvršenje ovog sporazuma o finansiranju je 12 godina, odnosno period operativne provedbe šest godina od stupanja na snagu.

Ministarstvo finansija i trezora dostavit će Prijedlog sporazuma sa osnovama za njegovo zaključivanje Predsjedništvu BiH u daljnju proceduru, a za bh. potpisnika je predložen direktor Direkcije za evropske integracije.

Za energetsku efikasnost 19,5 miliona eura granta Vlade Njemačke

Vijeće ministara BiH utvrdilo je Prijedlog sporazuma o finansiranju i projektu između KfW-a, Frankfurt na Majni (KfW), BiH i Federacije BiH u iznosu 9.500.000 eura – Energetska efikasnost u javnim zgradama.

Na sjednici je utvrđen i Prijedlog sporazuma o finansiranju i projektu između KfW-a, Frankfurt na Majni (KfW), BiH i Republike Srpske u iznosu 10 miliona eura – Energetska efikasnost u javnim zgradama.

Cilj ovih projekata je osigurati energetsku efikasnost javnih objekata entiteta uz prihvatljive troškove, što za cilj ima unapređenje uvjeta života stanovnika. Grant sredstva za ove projekte osigurala je Vlada Savezne Republike Njemačke.

Pojedinačni prijedlozi sporazuma bit će dostavljeni Predsjedništvu BiH, a za bh. potpisnika je predložen ministar finansija i trezora.

Realizacija projekta autocesta/brza cesta Sarajevo-Beograd-Sarajevo

Utvrđen je Prijedlog sporazuma između Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Srbije o saradnji na realizaciji Projekta autocesta/brza cesta Sarajevo-Beograd-Sarajevo, sa Izvještajem o obavljenim pregovorima.

Sporazumom se definira koordiniranje aktivnosti na realizaciji Projekta izgradnje te autoceste/brze ceste kao i plan aktivnosti u vezi sa izgradnjom međudržavnog mosta preko rijeke Save, na lokaciji Sremska Rača-Rača, zajedničke tačke autoceste/brze ceste na granici BiH i Srbije.

Dvije države, u skladu sa ovim sporazumom, saglasne su da dogovaraju plan aktivnosti u vezi sa izgradnjom novog zajedničkog graničnog prijelaza na lokaciji Sremska Rača-Rača i izgradnjom/rekonstrukcijom graničnog prijelaza na lokaciji Kotroman-Vardište.

Prijedlog sporazuma bit će dostavljen Predsjedništvu BiH u daljnju proceduru, a za bh. potpisnika predložen je ministar komunikacija i prometa.

Modernizacija hidroelektrane “Čapljina”

Vijeće ministara BiH prihvatilo je inicijativu Ministarstva finansija i trezora za vođenje pregovora radi zaključivanja Sporazuma o zajmu i projektu između KfW-a, Frankfurt na Majni (KfW), BiH i Federacije BiH u iznosu 15 miliona eura – Rehabilitacija i modernizacija Pumpno-akumulacijske hidroelektrane “Čapljina”.

Cilj je produženje životnog vijeka Pumpno-akumulacijske hidroelektrane “Čapljina”, odnosno zamjena dotrajale opreme i modernizacija postrojenja starog 40 godina.

Očekuje se povećanje moguće proizvodnje električne energije te povećanje raspoloživosti hidroelektrane za pružanje pomoćnih usluga elektroenergetskom sistemu (EES) BiH i bloku Srbija/Hrvatska/BiH.

Indirektnu korist od ovog projekta imat će lokalna zajednica, kao i svi korisnici EES-a u BiH, saopćeno je iz Vijeća ministara BiH.

Lokalna zajednica će imati stabilniji prihod u vidu naknada iz proizvedene električne energije zbog manjeg broja zastoja, a svi korisnici EES-a u vidu stabilnijeg i kvalitetnijeg snabdijevanja električnom energijom.

Prihvaćena Inicijativa za jačanje zaštite od poplava u slivu Save

Vijeće ministara BiH prihvatilo je inicijativu Ministarstva finansija i trezora za vođenje pregovora radi zaključivanja Ugovora o finansiranju (mjere zaštite od poplava Republike Srpske) između BiH i Republike Srpske i Evropske investicijske banke, u iznosu 19 miliona eura.

Radi se o drugoj fazi realizacije Projekta mjere zaštite od poplava u Republici Srpskoj, u okviru koje će biti nastavljene aktivnosti na izgradnji nasipa u općinama u ovom bh. entitetu.

Cilj je značajno povećati otpornost u slučaju poplava u prioritetnim područjima u slivu rijeke Save. Ukupna vrijednost ove faze realizacije Projekta procijenjena je na 41,83 miliona eura te će, uz 19 miliona eura kreditnih sredstava od EIB-a, 22,08 miliona biti osigurano od domaće kontribucije i iz drugih izvora.

Usvojeni pravilnici

Vijeće ministara BiH usvojilo je Pravilnik o izgledu i načinu korištenja zaštićenog znaka oznake porijekla, oznake geografskog porijekla i oznake garantirano tradicionalnog specijaliteta prehrambenih proizvoda.

Ovim pravilnikom uređuje se izgled i način korištenja zaštićenog znaka oznake u BiH te način izdavanja znaka.

Na ovaj način vrše se usklađivanje s Pravilnikom o sistemima kvaliteta za prehrambene proizvode, prvenstveno u pogledu termina zaštićenih oznaka.

Vijeće ministara BiH usvojilo je Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o metodama za kontrolu meda i drugih pčelinjih proizvoda, radi usaglašavanja postojećih metoda o kontroli kvaliteta meda u BiH s međunarodnim standardima.

Ovim pravilnikom se utvrđuju uvjeti koje u pogledu sastava mora ispunjavati med i drugi pčelinji proizvodi prilikom stavljanja na tržište te štite prava potrošača da dobiju tačne i jasne informacije o hrani koja se konzumira. Dopunama Pravilnika uvrštena je HPLC metoda za određivanje šećera u medu.

Agencija za sigurnost hrane BiH je pripremila izmjene i dopune Pravilnika na osnovu prijedloga subjekata u poslovanju s hranom i laboratorija koje vrše kontrolu kvaliteta meda i drugih pčelinjih proizvoda, kao i promjena koje su se odvijale u ovom segmentu na tržištu primjenom novih metoda za kontrolu meda.

Vijeće ministara BiH usvojilo je Pravilnik o voćnim sokovima i određenim sličnim proizvodima namijenjenim za ishranu ljudi, kojim se vrši usaglašavanje sa evropskom pravnom stečevinom u ovoj oblasti.

Donošenjem ovog pravilnika štite se potrošači i stvaraju jednaki uslovi za proizvođače, čime se unapređuje njihova konkurentnost.

Pravilnik sadrži pet aneksa kojima se precizno definiraju nazivi proizvoda, osobine, dozvoljeni sastojci i postupci koji se koriste u proizvodnji, sirovine, posebno deklariranje ili označavanje pojedinih proizvoda. Također, istaknute su odredbe za voćne nektare, kao i za određene zahtjeve kvaliteta voćnih sokova i kaša.

Usvojen srednjoročni Program rada Vijeća ministara BiH 2020. do 2022. godina

Vijeće ministara BiH usvojilo je Srednjoročni program rada od 2020. do 2022. godine, kao planski osnov za kvalitetno upravljanje razvojem, uz prihvaćene izmjene na sjednici.

Riječ je o pregledu srednjoročnih ciljeva s pokazateljima praćenja, čijom će realizacijom 55 institucija, koje za svoj rad odgovaraju Vijeću ministara BiH, doprinijeti ostvarenju općih i strateških ciljeva koji su identificirani u dokumentu “Strateški okvir za BiH”.

Strateški ciljevi razvoja su makroekonomska stabilnost, razvoj konkurentnog ekonomskog okruženja i ljudskih resursa, povećanje industrijske konkurentnosti, unapređenje kulture i kreativnih sektora, ravnomjeran regionalni razvoj, poboljšanje upravljanja okolišem te brži razvoj poljoprivrede.

Također ciljevi su i razvoj energetskih potencijala, s naglaskom na obnovljive izvore i energetsku efikasnost i ruralni razvoj, povećanje mogućnosti zapošljavanja, promocija inkluzivnosti u obrazovanju, smanjenje siromaštva, unapređenje zdravstvene zaštite i ubrzanje procesa tranzicije.

Program sadrži tabelarni prikaz Akcijskog plana, s pregledom zakona i drugih propisa i razvojno-investicijskih projekata/programa s finansijskim pregledom po srednjoročnim ciljevima.

Opći principi razvoja povezani su sa Strategijom Evropa 2020 i Strategijom jugoistočna Evropa 2020, uključujući principe razvoja: integriran, pametan, održiv, inkluzivni rast i princip upravljanja u funkciji rasta.

Srednjoročni program rada Vijeća ministara BiH bit će objavljen na web-stranicama Vijeća ministara BiH i Direkcije za ekonomsko planiranje.

Ratifikacija sporazuma

Vijeće ministara BiH utvrdilo je Prijedlog odluke o ratifikaciji Ugovora o grantu (Koridor Vc u RS – dio I) između BiH i Evropske banke za obnovu i razvoj koji se odnosi na investicioni grant iz programa Evropskog zajedničkog fonda za zapadni Balkan, vrijedan 12,9 miliona eura.

Utvrđen je i Prijedlog odluke o ratifikaciji amandmana na Rimski statut Međunarodnog krivičnog suda (Kampala amandmani).

Pojedinačni prijedlozi odluka bit će dostavljeni Predsjedništvu BiH u daljnji postupak ratifikacije.

Usvojena Informacija o fiskalnoj održivosti za BiH

Vijeće ministara BiH razmotrilo je i usvojilo Informaciju o fiskalnoj održivosti za BiH, koju je pripremila Direkcija za ekonomsko planiranje BiH.

BiH, u poređenju s drugim tranzicijskim zemljama, ima umjerenu zaduženost, odnosno nivo javnog duga u iznosu 34,7 posto BDP-a, što predstavlja održiv nivo duga.

Osim toga, posljednjih godina sektor opće vlade bilježi budžetske suficite, pa je i sa ovog stanovišta održiva fiskalna politika BiH.

Ostvareni suficit i održiv nivo javnog duga doveli su do još jednog povoljnog pokazatelja održivosti, a to je smanjenje potrebe za finansiranjem.

Ono što bi se moglo identificirati kao potencijalni rizik za fiskalnu održivost BiH u srednjem roku jesu: ekonomski rast, budžetski bilans, povećanje udjela direktnog duga entiteta u ukupnom vanjskom dugu, povećanje servisa javnog duga, a naročito unutrašnjeg, kamatno opterećenje, kamatne stope, rizici deviznog kursa, rizik refinansiranja, ali i kreditni rejting.

Ekonomski rast 2,3 posto

Vijeće ministara BiH upoznato je sa Informacijom o kretanju makroekonomskih pokazatelja za januar-juni 2019. godine u kojoj se procjenjuje da je BiH ostvarila ekonomski rast od 2,3 posto.

Usporavanje ekonomskog rasta u odnosu na prethodnu godinu u velikoj mjeri posljedica je slabljenja ekonomskih kretanja u međunarodnom ekonomskom okruženju, prvenstveno u zemljama Evropske unije.

Nastavljen je rast zaposlenih, i u junu ove godine prosječan broj zaposlenih iznosio je 815,7 hiljada, što je porast za 2,3 posto u odnosu na isti period prošle godine.

Za prvih sedam mjeseci ove godine prikupljeno je 9,1 milijardu javnih prihoda, što je za 4,7 posto više u odnosu na isti period prethodne godine.

Usvojen Izvještaj o državnoj pomoći u BiH u 2018. godini

Vijeće ministara BiH usvojilo je Izvještaj o državnoj pomoći u BiH u 2018. godini iz kojeg je vidljivo da je došlo do njenog smanjenja u odnosu na prethodne dvije godine, a pozitivni pokazatelj je i što dominira državna pomoć dostupna cijeloj privredi nad sektorskom državnom pomoći.

U BiH je u 2018. godini dodijeljena državna pomoć u ukupnom iznosu 289.991.741 KM, što je za 30.103.007 KM, odnosno 9,4 posto manje u odnosu na 2017. godinu, a za 51.241.483 KM ili 15 posto manje u odnosu na 2016. godinu.

Prema Izvještaju Vijeća za državnu pomoć BiH, učešće državne pomoći u BDP-u BiH u 2018. godini je iznosilo 0,88 posto, u 2017. godini 0,99 posto, a u 2016. godini 1,10 posto.

Istovremeno, državna pomoć po stanovniku u 2018. godini iznosila je 82,12 KM, što predstavlja smanjenje za 9,4 posto u odnosu na 2017. godinu.

Državna pomoć u sektoru industrije i usluga dodijeljena je u apsolutnom iznosu 72.031.001 KM, čime ona učestvuje s 24,83 posto u ukupno dodijeljenoj državnoj pomoći u 2018. godini.

Sektoru poljoprivrede i ribarstva u 2018. godini dodijeljena je državna pomoć u apsolutnom iznosu 167.773.140 KM, odnosno više od 57 posto ukupno dodijeljene državne pomoći u 2018. godini.

Državna pomoć male vrijednosti u ukupno dodijeljenoj državnoj pomoći u 2018. godini učestvuje s 11,99 posto i iznosi 34.794.647 KM, dok državna pomoć za obavljanje usluge od općeg ekonomskog interesa u ukupno dodijeljenoj državnoj pomoći u 2018. godini učestvuje sa 5,3 posto i iznosi 15.392.943 KM.

Među vrstama/instrumentima korištenim za dodjelu državne pomoći dominiraju subvencije/podsticaji, nepovratna pomoć i grantovi, koji u ukupno dodijeljenoj državnoj pomoći u 2018. godini učestvuju sa 87,47 posto.

Punopravno članstvo u EU strateški prioritet BiH

Vijeće ministara BiH usvojilo je dokument “Bosna i Hercegovina – izvještaj o razvoju – godišnji izvještaj 2018.”, koji je pripremila Direkcija za ekonomsko planiranje BiH.

U BiH je u 2018. godini ostvaren ekonomski rast uz smanjenje nezaposlenosti, kao i smanjenje javnog duga države. Jedan od prioriteta u BiH je uspostavljanje jedinstvenog ekonomskog prostora kojim bi se uklonile prepreke za slobodno kretanje roba i usluga.

Punopravno članstvo u EU je jedan od strateških prioriteta BiH.

Pokretanje reformskih procesa, aktivno sudjelovanje u ekonomskom dijalogu sa Evropskom komisijom i zemljama članicama Evropske unije, podrška usvajanju Globalnog programa za održivi razvoj do 2030., usvajanje i provedba novog okvira RJU, izrada ostalih sektorskih strategija kao i efikasna i profesionalna javna uprava, vladavina prava i borba protiv korupcije su ključni izazovi koje trebamo prevazići na tom putu, navodi se, između ostalog, u ovom izvještaju.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad