U bivšoj Jugoslaviji i tokom rata Srbija i Hrvatska su destruktivno djelovale prema BiH. Danas im u tome pomažu nesuglasice i nedosljednosti u EU, rečeno je na okruglom stolu u Sarajevu.
Učesnici okruglog stola o uticaju Srbije i Hrvatske na političke događaje u BiH, naučnici i bivši visoki zvaničnici BiH i Jugoslavije mišljenja su da postoji kontinuitet u negativnom djelovanju susjeda prema BiH. Ocjenjujući djelovanja Srbije i Hrvatske prema BiH u kontekstu aktuelnih geopolitičkih previranja, profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Nerzuk Ćurak naglašava da je ruski uticaj, iako destabilizirajući, „precijenjen“ i da bi za BiH bio veći problem ako Evropska unija (EU) izda sopstvene principe.
“Nema nikakve koristi od toga ako će ključne evropske vrijednosti biti zabrana migrantima da u potrazi za boljim životom dođu u Evropu. Ako će zatvaranje granica, negacija različitosti, antisemitizam i islamofobija biti vrijednosti EU, onda nam takva Evropa ne treba, jer takva EU je protiv multietničkih država. Takva EU bi organski bila protiv BiH i saveznik nacionalističkih politika Zagreba i Beograda”, kazao je sarajevski profesor.
Učesnici okruglog stola upozorili su da srbijanska politika nije odustala od razumijevanja BiH kao „dijela svog geopolitičkog prostora“ i da nema nagovještaja promjene obavještajne strukture u Srbiji koja je „rak rana“ zapadnog Balkana. Rečeno je i da Hrvatska, koja bi trebala biti saveznik BiH, sada insistira na unutrašnjem uređenju koje podrazumijeva tri etnoteritorijalne jedinice u ovoj zemlji.
“Tome ide u prilog i izjava Andreja Plenkovića da će diplomatska mreža Republike Hrvatske biti u funkciji HDZ-a BiH. Nažalost, vanjska politika Zagreba svodi se na unutrašnju politiku HDZ-a BiH”, kaže Ćurak.
Srbija, a u manjoj mjeri i Hrvatska, su svaka na svoj način i uz pomoć „strateških partnera“, uticale na političke prilike i u poslijeratnoj BiH, koristeći upravo evropske nedoumice i nesporazume kakve svojim javnim istupima danas provocira i predsjednik Macron, mišljenja je akademik Slavo Kukić. No, bilo je i perioda koji su nagovještavali drugačiji odnos prema BiH.
“Početak 2000-tih godina nagovještavao je promjene. U Hrvatskom saboru HDZ je izgubio vlast. Na političku scenu dolaze Ivica Račan i Stjepan Mesić sa drukčijim pogledima na odnose sa BiH. Mesićevi stavovi su bili da Hrvati u BiH rješenja svojih problema trebaju tražiti u Sarajevu, a ne u Zagrebu”, kaže Kukić.
Više pročitajte na portalu Deutsche Welle.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
