“Da bi Bosna i Hercegovina bila sekularna, najprije mora biti država”, riječi su politologa Tarika Haverića koje je u uvodnom dijelu emisije “Izvan okvira” na N1 pojasnio kazavši kako kada govorimo o državi imamo pred očima model koji se razvio u zapadnoj Evropi, a da Bosna i Hercegovina prema tom modelu ne ispunjava uslove za državu.

“Postoje snage koje kao cilj imaju nestanak te države, koje su vrlo surovo dale do znanja svoje planove u prethodnom ratu, i postoje snage koje žele integrativne procese, najprije na nivou Bosne i Hercegovine, a potom i u nekim nadnacionalnim organizacijama kakva je Evropska unija. Stvarnost i ponašanje aktera ne odgovara svim tim proklamacijama. Da biste ostvarili tu državnost, liberalno-demokratsku državu zapadnog tipa, vi morate usvojiti određene procedure i vrijednosti koje ovdje nedostaju. S jedne strane imamo proklamacije, a s druke strane imamo praksu koja ih demantira”, pojasnio je u uvodnom dijelu svog gostovanja u programu N1 televizije Tarik Haverić, naglasivši kako onog časa kada netko kaže da je za Bosnu tek treba da počne prava diskusija: “za kakvu Bosnu – za feudalnu, za robovlasničku, za oligarhijsku? Konkretan sadržaj društvenih odnosa je jako važan, osim te patriotske krilatice da smo mi za Bosnu i Hercegovinu”, dodao je Haverić u razgovoru sa urednikom i voditeljem emisije Nikolom Vučićem.

Njegov kritički odnos prema “nepostojanju države” moguće je razlikovati od politički manipulativnog negiranja države koje nerijetko dolazi iz usta zvaničnika države, a pritom primaju novac iz državnog aparata. Na pitanje može li se na nesređenost Bosne i Hercegovine gledati kao na neiscrpan izvor vladanja nacionalističkog političkog establišmenta, Haverić odgovara:

“Postoje dobro etablirane snage u društvu koje su u tome našle izvor prihoda. Što je veća nestabilnost, to je veća potreba za njima da pružaju lažna jamstva svojim biračima. Besmisleno je očekivati da će te strukture provesti reforme koje njih ukidaju. (…) Vršenje vlasti se svelo na podjelu novostvorene vrijednosti i resursa između onih koji već godinama predstavljaju svoje narode”, odgovorio je Haverić.

KRITIKA BOSANSKOG UMA: “Pišem o onome što najbolje poznajem”

Haverić je autor knjige “Kritika bosanskog uma” u kojoj se bavi ogledom o jednom historijski fiksiranom mentalitetu – kako to sugerira podnaslov knjige. Haverićeva publikacija naišla je na brojne reakcije i recenzije.

“Ja govorim o bosanskom muslimanskom subjektu zato što su to komponente koje su u ovom slučaju neodvojive i pokazujem da postoje iste takve argumentacije i za druge, nešto poznatije narode. Očuvanje identiteta služi kao izgovor za neprihvatanje modernosti, za očuvanje pozicija i opravdanje određenih elita u očima svojih naroda, a za rezultate za koje je uvijek neko drugi kriv”, kazao je Haverić pojasnivši zašto je odlučio pisati o bosanskom muslimanskom subjektu:

“Ja pišem o onome što najbolje poznajem. Budući da sam knjigu koncipirao prije više od deset godina, pisanje je bilo bolno iz jednog razloga – u posljednjem sukobu na Balkanu, taj bosanski muslimanski subjekt je u svakom pogledu bio najveća žrtva. Mene je zanimalo kako je taj ‘civilizacijski kapital’, premda je ružno reći, potrošen da se danas živi gore; šta se dogodilo da se to upropasti. Ja idem u analizu i argumente koji se neće svakome svidjeti”, zaključio je Haverić.

Osvrnuo se i na tezu da je jednoumlje smetalo kad je bilo “komunističko”, kazavši kako je jedno jednoumlje zamijenjeno drugim te da ovo sada ne smeta budući da “mi znamo istinu o nama, što je svojevrstan apsurd”:

“Ne biste sada pristali da vam pet komunista napiše o tome kako je bilo pod Savezom komunista Jugoslavije. O tome treba da kažu oni koji su bili njihove žrtve. Ali obratno ne vrijedi. Trebalo bi reći da ljudi koji su danas na vlasti ne mogu davati zvaničnu verziju o tome šta su oni, to treba pitati drugog. Međutim, takav način mišljenja nikad neće proći”, kazao je Haverić.

O SDA

“Vladajuća stranka nedavno je izdala dokument, koji je napadnut, govorim o Deklaraciji, gdje se zalažu za ono za što se mali broj ljudi – među kojima sam i ja – zalaže već trideset godina. To je uređenje liberalne demokratije. (…) Sada kada ta stranka izlazi s prijedlogom da se društvo transformira u ovom smjeru koji upravo demantira djelo njihovog osnivača koji je ovdje patentirao dogovor naroda. 25. maja 1990., po izlasku s osnivačke skupštine SDA, o budućnosti u Jugoslaviji i BiH da će odlučivati njeni narodi koje će predstavljati njihove stranke. To što je tada zakucano, imamo i danas. U isto vrijeme, ta stranka želi da sačuva djelo svog osnivača, umjesto da ga se odrekne”, dodavši da ne možete tražiti državu građana ako ste napravili cijeli establišment iskorištavajući višak vrijednosti u ime nekakvih stranaka koje predstavljaju svoje narode.

“To je nemoguće napraviti ako se ne vratite na početak i kažete – ovo je bila greška”, zaključuje.

KRITIKA ZA AUTOŠOVINIZAM

“Danas svako ko raspolaže vezom za internet može da bude u prilici da izražava svoje mišljenje o bilo čemu. Ja ću rado odgovoriti na sve ozbiljne i zasnovane prigovore. Međutim, prigovor o autošovinizmu znači jedno da ti ljudi nisu naučili koliko je zla nanio askriptivni identitet: da neko vama odredi šta vi jeste, a ništa vas nije pitao. Ja ne insistiram, niti mašem time kao nekom zastavom svoje nekonstitutivnosti, a kritika o autošovinizmu bi najprije htjela da meni kaže da ja jesam nešto što nisam pa da mi kaže zašto ja sebe, odnosno svoj narod ne volim”, odgovara Haverić.

“Kao što vi imate želju da dobro završite emisiju, ja sam imao želju da dobro završim knjigu. U potpuno nevezanom razgovoru, ne znajući da pišem knjigu, Namik Kabil mi je rekao – znaš li ti da ima tunel Vidikovac? Ja onda shvatim da sam stoput prošao kroz taj tunel i to mi se nametnulo kao dobra slika da završim knjigu. To je slika ove inteligencije: uvlače vas u tunel i kažu – odavde se najbolje vidi”, zaključio je politolog Tarik Haverić.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad