Stupanjem na snagu tzv. Tijaninog zakona, sudijama u Srbiji omogućeno je izricanje kazne doživotnog zatvora za ubice djece, obljubu maloljetnika, trudnica, nemoćnih. Po uzoru na Srbiju i Republika Srpska uskoro bi mogla dobiti strožije kazne za izvršioce teških krivičnih djela. U Bosni i Hercegovini ovu oblast uređuju tri Krivična zakona. Državno ministarstvo formiralo je radnu grupu, a iz Federalnog poručuju, kaznu doživotnog zatvora uvest će ukoliko je predvidi i Zakon na nivou BiH.

Najveće moguće kazne u BiH izrečene su Salihu Arnautoviću i Eni Lipi, očuhu i majci za ubistvo i zlostavljanje trgodišnjeg dječaka Smaje Ćesira.

Kazna od po 45 godina zatvora rijedak je slučaj u pravosuđu BiH kaže advokat odbrane Saliha Arnautovića Indira Karahodžić. Težak posao za Sud, ali i odbranu.

“Vrlo teško. Sam slučaj po sebi, da je u pitanju i stalno da vas pritišće da je jedno malo dijete podleglo. Vještak kada iznese obdukcioni nalaz i utvrdi veliki broj povreda, teških, lakih, sve vam to stvara pritisak kroz odbranu. Ma koliko se ja trudila da odbrana bude profesionalna, da se svaki dokaz provede, svaki takav slučaj u odnosu na sve druge slučajeve je jako bolan”, rekla je advokat Indira Karahodžić.

Kazne za najteža krivična djela previđena su Krivičnim zakonima Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Federacije. Najmanja moguća kazna za ubice djece, trudnica, službenih lica je deset godina, a najveća zaprijećena je kazna dugotrajnog zakona – u praksi 45 godina. Novi Zakon u Srbiji za ova djela predviđa mogućnost doživotne kazne.

Indira Karahodžić vjeruje da i u BiH ima prostora za izmjene zakona:

“Smatram da kazne za neka krivična djela treba pooštriti. Mada se ne bih složila da se nekom izrekne doživotna kazna bez mogućnosti pomilovanja.”

Krivični Zakoni u BiH najviše kazne predviđaju i za ubistva sudija, tužilaca, vojnika te službenih lica. No, najveći problem je kad Sud uopšte nema priliku primjeniti Zakon. Kao u slučaju ubistva dvojice sarajevskih policajaca.

“Obzirom da je se to dogodilo po važećem Zakonu, on se mora i primijeniti, mora se postupiti po tom Zakonu. Sad je na pravosuđu da izrekne adekvatnu kaznu za to krivično djelo. Mi očekujemo i nadamo se da će se što prije riješiti krivično djelo naših kolega”, rekao je Sadik Ećo, sindikata MUP-a KS.

Novi zakon u Srbiji napad na novinare, ako su na meti zbog svog posla, tretira kao teži oblik krivičnog djela. Posljednji slučaj napada na novinare u BiH koji je doživio sudski epilog je slučaj Vladimira Kovačevića. Napadač na ovog BN-ovog novinara osuđen je na četiri godine zatvora.

“Napad na čovjeka je napad na čovjeka, ubistvo čovjeka je ubistvo čovjeka. Ali s obzirom na posao koji novinari rade, koji je javan i koji služi opštem dobru, služi odbrani demokratije, sistema vrijednosti u nekom društvu mislim da tu mora biti malo drastičnije precizirano da to nije napad na pojedinca, već napad na slobodu javne riječi i napad na demokratiju”, rekao je napadnuti novinar Kovačević.

Na nivou BiH formirana je radna grupa za izmjenu Krivičnog zakona, a u Federalnom ministarstvu planiraju pratiti buduće izmjene državnog zakona.

Ministarstvo pravde RS posao izmjena privodi kraju, novi Zakon, po svemu sudeći i Sudijama u RS će donijeti mogućnost izricanja doživotne kazne.

“Definitivno i sasvim jasno, mi ćemo pooštriti kazne za ovu grupu krivičnih djela i taj zakon će se nadam se vrlo brzo naći u nacrtu na Vladi RS, a nakon toga i pred poslanicima Narodne skupštine”, rekao je to ministar pravde RS Anton Kasipović.

Doživotna kazna u Srbiji, novim zakonom moguća je i za zločin genocida, zločin protiv čovječnosti, za ubice predstavnika najviših državnih organa, djela protiv ustavnog uređenja i bezbjednosti države.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad