Makroekonomski analitičar Faruk Hadžić, Belma Hasić iz sektora za makroekonomski sistem Vanjskotrgovinske komore BiH i Marin Bago iz Udruženja za zaštitu potrošača ''Futura'' bili su gosti Novog dana.

Gosti N1 komentarisali su šta bi značilo povećanje PDV-a za privrednike i ekonomiju, kao i da li slijedi povećanje stope PDV-a u narednom periodu u BiH.

“To su špekulacije i neizvjesno je još uvijek jer nemamo zvanično podatak iz Uprave da je to tačno. Potrebno je uraditi analizu da bi se vidjelo kako bi se taj efekat odrazio. To bi bio udar na džepove građana. U Vanjskotrgovinskoj komori su stizale razne inicijative prilikom izrade ovog zakona, na primjer da se odgodi plaćanje fakture PDV-a sa početka na kraj mjeseca, da se poveća sam procenat promjene normativa o porezu na dodatnu vrijednost i inicijativa da se PDV plaća po naplaćenoj fakturi, ali te inicijativi nisu usvojene. Same špekulacije već dovode do uzbune među građanima. Što se tiče građana, ne zaslužuju ovakvu vrstu povećanja jer bismo mi svi to na kraju plaćali. Punio bi se taj najbolji porez u državi, a sam efekat bi bio dosta negativan“, istakla je Hasić.

Hadžić je komentarisao da li je potez povećanja stope PDV-a nešto što očekuju međunarodne institucije.

“Naše institucije su u pismu namjere u prošlom mandatu navele jednu od mjera povećanje PDV-a od 2 posto, no vidimo da se nije ušlo u ozbiljnu raspravu. Ja sam ekskluzivno nedavno radio analizu i uskoro ću je objaviti a to je da ne treba povećati stopu PDV-a,  imamo čak prostora da se smanji na 15 posto. Moguće je to uraditi i to bi dovelo do stimulacije ekomije BiH. Imali bismo više novca jer bi cijene proizvoda bile niže, naš izvozni proizvod bi bio konkurentniji. Pokazatelj toga je ‘crni petak’, kada su građani trošili novac jer je nešto na popustu. Isto bi se desilo i kad bi se porezi smanjili – novac bi brže cirkulisao i država bi uzela puno više novca“, naglasio je Hadžić u Novom danu.

Bago je za N1 kazao kako bi povećanje stope PDV-a značilo povećanje iznosa za prosječnu potrošačku košaricu koja iznosi 2.200 KM.

“Svaka obitelj se može upitati imamo li mi 2.200 KM za to? Obitelj se mora odricati mnogih stvari ili dovoditi se u zaduženja. Odricanje bi se reflektiralo na djecu, njihov karakter. To je već reflektirano u BiH i kako vidimo i u obrazovanju. Mi smatramo da BiH zaista ima novca i prilika za unapređenje. Možemo se sjetiti akciza. Mi smo 2009. prikupili više od 9 milijardi KM od nameta za gorivo, što znači da smo mogli sami unaprijediti našu cestovnu infrastrukturu što bi doprinijelo i razvoju naše zemlje. Sveli bismo čitavu državu na udaljenost jedne veće metropole. Imamo akcize na cigarete, koje zaboravljamo, oko 8 miliona od čega bi mogli na desetine bolnica napraviti, pa akcize na alkohol. To su sve namjenska sredstva za izgradnju nečega. Naše političke strukture to prebace na entitete, općine i taj novac nestane. Pored novca kojeg imamo, nema smisla pričati o dodatnom opterećenju potrošača. Izričito smo protiv podizanja bilo kakvog poreza“, poručio je Bago.

“Mi smo kao ekonomija trebali imati daleko veće stope ekonomskog rasta. Trebali smo da pravimo ambijent gdje će biti ugodno za živjeti, no vidimo da je situacija drugačija. Godine 2018. sakupljeno više novca nego 2016, a on nije usmjeren ni u infrastrukturu, nije došlo do rasterećenja privreda. Zagovornici te teorije o povećanju kažu da će se rasteretiti privreda. Zaboravlja se da od svakih 10 maraka koje zarade, 5,5 uzme država. Potrošnja i rad su već sada preopterećeni. Ako dobijem veću platu, to će mi se kroz PDV uzeti, penzioneri će imati veće troškove života, pa će se tražiti veće penzije, radnici će imati manju platu i dobićemo veću stopu PDV-a i država će morati tražiti nova izvore finansiranja“, istakao je Hadžić.

Naveo je i da ako dođe do povećanja stope PDV-a, to bi bio dodatni stimulans našim građanima da napuste Bosnu i Hercegovinu.

“Stopa indirektnog opterećenja je 26 posto. Mi smo već sada preopterećeni i nikako povećanje neće dovesti do boljih uslova građana“, poručio je makroekonomski analitičar gostujući na N1.

Bago je naveo kako su akcize usvojene pod pritiskom međunarodne zajednice, no da sada pored našeg novca kojim možemo graditi naše ceste, dio njega služi kao garancija za otplatu kredita.

“I onda su nas uvjerili da ta sredstva koja imamo položimo kao zalog. Ne treba uvijek vjerovati ni međunarodnoj zajednici – iako ima dobrih prijedloga, ima i loših“, kazao je Bago te dodao kako je potrebno praćenje tokova novca kao i da intelektualci počnu javno ukazivati na probleme.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad