Mijatović: RS i nekoliko kantona odbijaju preuzeti odgovornost

Vijesti 06. dec 201910:30 > 11:03
N1

Komesarka za ljudska prava u Vijeću Evrope Dunja Mijatović organizovala je danas pres-konferenciju sa koje je ponovo poručila kako je bila šokirana onim što je vidjela u improvizovanom i neuslovnom kampu Vučjak kod Bihaća.

“Bitno je da ponovim ono što sam rekla prije nekoliko dana a to je da sam šokirana onim što sam vidjela na Vučjaku, Nije mi prvi put da idem u kampove gdje postoji mogućnost i konflikata. Prije skoro mjesec dana sam bila u Grčkoj i vidjela sam situacija koja je isto tako katastrofalna, ali ono što sam vidjela u Vučjaku je bilo zaista ono što nikada nisam prije vidjela. Na Vučjaku su stravični uslovi – to se vidjelo i prije dolaska hladnog vremena i postali su nehumaniji, ako je to uopšte moguće. Vučjak je izgrađen na bivšoj deponiji smeća, u blizini su mine, nemaju tekuće vode, sanitarni uslovi loši. Mnogi migranti su bez odgovarajuće odjeće i obuće. Držati ljude u takvim uslovima je nečovječno i neprihvatljivo. Trebalo ga je zatvoriti prije nekoliko mjeseci, a nikad ga nije trebalo ni otvoriti. Vlasti ga moraju zatvoriti a ljudima osigurati pristojan smještaj”, istakla je Mijatović te dodala:

“Ministar Mektić me je uvjerio da će se to desiti. Prije par minuta mi je i potvrdio da je imao sastanak sa premijerom Kantona. Što vlasti duže čekaju, to je situacija gora. U Vučjaku je oko 500 – 600 ljudi, i vlasti nemaju izgovora da ne interenevnišu. Ta situacija se mora riješiti jedino zatvaranjem kampa”.

Mijatović je spomenula i druge kampove koje je obišla u BiH te izrazila zabrinutost.

“Zabrinuta sam situacijom u kojima azilanti i migranti spavaju i u drugim kampovima. U prihvatnim kampovima je u poređenju sa Vučjakom bolja sitaucija, ali uslovi su i dalje ispod bilo kakvog standarda, pogotovo u Biri. Džava mora osigurati postojanje odgovarajućih prihvatnih smještaja. USK i vlast su uradili određeni dio posla, ali to nije dovoljno. Država se apsolutno ne uključuje da bi pomogla kantonu. Solidarnost stanovništva BiH i predanost međunarodnih i nevladinih organizacija pri pomoći migrantima koju preuzimaju popunjavaju prazninu koju su vlasti izostavile. Vlasti moraju preuzeti odgovornost po pitanju migracija u BiH”, naglasila je.

Navela je i da bi registracija migranata trebala biti ekspeditivnija, kao i da bi se Republika Srpska trebala uključiti u problem migracija u BiH.

“I RS bi se trebala uključiti te ravnomjerno prihvatiti ogdovornost. RS i nekoliko kantona u FBiH za sada odbijaju da preuzmu odgovornost i broj migranata koji se trenutno nalazi u BiH je nekih 8.000. Ne psotoji nešto što bi vlasti mogle reći da se tom broju ne može pomoći u smještaju. To je sasvim savladiv broj a sredstva su na raspolaganju. Pitanje političke volje je veće pitanje od pitanja sredstava. Neke vlasti su u potpunosti svjesni problema, a neki politički akteri potpiruju strahove stanovništva time što šire potpune neistine o migrantima. Važno je da se suzdrže od takve stigamitizirajuće propagande. Neke od izjava koje sam pročitala od zvaničnika u BiH su zaista šokantne. Da ne govorim o situaciji u kojoj smo mi bili 90-ih godina. Ovo što se dešava u BiH je zaista sramotno”, potcrtala je komesarka za ljudska prava pri Vijeću Evrope.

Osvrnula se i na praksu vraćanja migranata iz Hrvatske u BiH te kazala: “Brojni sagovornici i ljekari su mi dali izvještaje o migrantima koji bivaju premlaćeni i kojima se oduzima ono što imaju kod sebe, ukljujčujući i obuću. Ovakvo nečovječno ponašanje je suprotno konvenciji o ljudskim pravima. Premijeru Hrvatske sam 2018. godine postavila pitanje u vezi sa tim i situacija se od tada samo pogoršala. Takve radnje ne mogu proći nekažnjeno”, navela je.

Mijatović je imala i poruku za medije.

“Sami znate da imate ogromnu odgovornost. Bez vas bi brojna kršenja ljudskih prava ostala neotkrivena. To vam daje moć i veliku odgovornost i ovo nije prvi put da govofim o tome. Mediji moraju štititi dostojanstvo i identitet migranata. Možete biti dio rješenja kad ste objektivni i kad izbjegavate senzacionalizam. Ovih nekoliko dana sve što sam čula izgleda da bi u BiH živjeli u raju kad ne bi migranti ovdje živjeli”, poručila je.

Naglasila je i da će nastaviti da prati situaciju u Bosni i Hercegovini i čitavoj regiji i da će djelovati na evropskom nivou, da bude pristup humaniji i usklađeniji sa ljudskim pravima.

“Da li će moja nastojanja dovesti do promjena je više pitanje političke volje nego sredstava. Migranti s kojim sam razgovarala su od mene tražili da budem njihov glas i to svakako namjeravam da uradim“, navela je.

Mijatović je odgovorila i na pitanje zašto EU ne želi da otvori granice je kazala: “To što postoje zemlje u EU koje ne žele da prime migrante isto nije izgvoor da se uradi ono što je moguće. Nova Evropska komisija je započela sa radom i uskoro ću imati sastanke na kojima će se govoriti o strategijama”.

Mijatović je kazala i da se u Hadžićima lokalno stanovništvo ponaša herojski i da je kamp Ušivak jedan od svjtlih primjera kako se treba raditi.

“To što migranti žele da idu prema Unsko-sanskom kantonu ne mogu ja niti bilo ko drugi kontrolisati. Njima treba pomoći da ne dolazi do stravičnog kršenja ljudskih prava. Bitno je da ispunjavamo uslove koje su nam dale konvencije”, kazala je.

Upitala je medije i da li su sigurni da svi migranti hoće u EU, s obzirom da među njima ima i žena žrtava nasilja kao i djece.

“Ono čega se stidim je upravo način na koji govorimo o tim ljudima, kao da znamo šta hoće. To je pogrešno i zato postoje još veći problemi”, izjavila je Mijatović na pres-konferenciji.

Naglasila je i da postoje evropske zemlje koje konstantno primaju migrante, poput Portugala  i Grčke te je poručila: “Nemojte misliti da je BiH centar svijeta”. Upitala je i da li su migranti “najveći problem ove države”.

Na konstataciju novinara kako je EU 90-ih znala koga prima, jer su stanovnici BiH imali pasoš ili ličnu, te da “mi ne znamo ni ko su ni kamo žele”, Mijatović je oštro odgovorila: “Nije tačno da ne žele da se registruju. Jedan od problema je način na koji razmišljate kao mediji i zaista sam razočarana”.

Spomenula je i člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika za kojeg je kazala kako je jedan od onih koji govore loše o migrantima. “Dodik je prvi na listi onih koji govore strašne stvari, isto tako kanton u Hercegovini i djeca migranata u Salakovcu koja ne idu u školu jer to odbijaju lokalne vlasti”, navela je.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad