Bosna i Hercegovina je postkonfliktno društvo i njoj bi EU preko svog specijalnog predstavnika trebala dati posebnu pomoć i podršku da osposobi svoje institucije i ubrza integraciju, rečeno je na redovnoj sesiji Kruga 99 održanom u nedjelju u Sarajevu.

O temi “Protivrječnosti i zastoji u procesu EU integracija BiH”, govorili su akademik Mirko Pejanović i prof. dr Zijad Hasić.

Hasić je rekao kako se nalazimo u vremenu koje obećava da će vrlo brzo biti otkočen proces mnogih aktivnosti koje već odavno stoje pred Bosnom i Hercegovinom.

Podsjetio je kako je nedavno potvrđeno imenovanje predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, što je, smatra Hasić, ohrabrenje koje će omogućiti vrlo brzo konstituisanje izbora ministara i njihovih zamjenika te omogućiti BiH da ima zakonodavnu i izvršnu vlast.

“A to je faktički preduslov ovih daljnjih aktivnosti, između ostalog, aktivnosti na eurointegracijama. Mi smo svjesni stanja BiH u tom procesu. Pogledajte države regiona bore se iz ‘petnih žila’ da što više doprinesu na tom putu i da sutra budu kredibilni faktor koji će ući u EU. Kod nas je to, nažalost, više od godinu dana zamrznuto. Mi nit’ smo donosili zakone nit’ smo prihvatali izvještaje, informacije i druge bitne akte, nit’ smo provodili parlamentarne nadzore nad institucijama koje se finansiraju od sredstava naših građana”, rekao je Hasić.

Dodao je kako u prošlosti urađeno mnogo na putu ka EU, ali i ukazao kako još uvijek ima mnogo posla, pogotovo kada je riječ o usvajanju pravne stečevine EU.

“Tamo su najveće vrijednosti zapadne demokratije, zašto ih ne prihvatiti i ne unijeti u naš pravni sistem?”, upitao je Hasić.

Dodao je kako je procjena da BiH ima nešto više od 50 posto pravne stečevine unesene u bh. pravni sistem, ali pošto se radi o velikom broju pravnih akata, tradicija, kulturnih dokumenata, onda je za BiH izazov da njeni pravni organi profunkcionišu u punom kapacitetu.

Smatra kako BiH ima evropsku perspektivu.

“Nama je EU dala obavezu da do 2023. nastavimo s reformskim procesom. Na tom putu posebno nam je teško normativno uređenje BiH. Naš Ustav nije pogodan, ne ostvaruje dovoljno ljudskih prava i fundamentalnih sloboda koje se traže u EU. Mora se pokrenuti postupak kojeg nijedna politička strana u BiH ne prihvata u onom obimu koji bi BiH stvarno mogao dovesti do rješavanja tog pitanja”, rekao je Hasić.

Pejanović je kazao kako bh. društvo i vlasti imaju strateško opredjeljenje da BiH postane članica EU.

“U tom opredjeljenju sadržano je sve ono što donosi građanima BiH čvrst mir i stabilnu ekonomsku poziciju, odnosno stabilan ekonomski razvoj. Interesi građana BiH, za takvo opredjeljenje su više nego vidljivi”, rekao je Pejanović koji je ovu tvrdnju potkrijepio podacima istraživanja javnog mnijenja koji pokazuju da više od 70 posto ispitanih građana u cijeloj zemlji iskazuju volju da BiH postane članica EU.

Podsjetio je kako veliki broj građana migrira u zemlje EU kako bi sebi obezbijedili egzistenciju te veće sigurnosti i mira.

Istakao je i da sve parlamentarne stranke imaju jedinstveno programsko opredjeljenje da BiH dovrši integracije u članstvo EU.

Najavio je da će danas na sesiji Kruga 99 inicirati potrebu da se više ispoljavaju energije organizacija nevladinog sektora i to na način da se specijalnom predstavniku EU organizuje forum građanske inicijative od nevladinih organizacija za pitanje ubrzanja integracije BiH u EU.

“Mnoga pitanja koja se tiču integracije i reformi, nažalost, zbog naših etno birokratija, a dijelom i zbog birokratije evropske administracije, idu sporo i teško”, rekao je Pejanović.

Druga mogućnost povećanja ispoljavanja društvenih energija usmjerenih ka integraciji BiH u EU, pojašnjava akademik, sadržana je u onome što mogu uraditi jedinice lokalne samouprave.

Smatra kako bi vrijedilo da specijalni predstavnik EU, s obizrom na to da ima direktna ovlaštenja za provođenje Dejtonskog sporazuma i reformi, organizuje savjet ili forum gradonačelnika i načelnika te tako u konsultacijama s njima stvara klimu ubrzanja svih reformskih aktivnosti u BiH.

“Naročito bi bilo značajno da započnu aktivnosti izgradnje infrastrukture u obliku brzih cesta koje povezuju naše gradove i opštine”, rekao je Pejanović.

Podsjetio je kako je EU do sada bila najveći donator i pružila najveću finansijsku podršku za obnovu BiH i njen razvoj, reformu uprave, vladavinu prava i postizanje napredaka.

“U tom pogledu, EU ima ključ da pokrene i ubrza inicijative i aktivnosti za kretanje bh. društva u članstvo EU”, rekao je Pejanović.

Dodao je kako bi vrijedilo da Parlamentarna skupština BiH, koja je dobrim dijelom blokirana i umrtvljena, usvoji evropsku klauzulu koja se odnosi na Ustav BiH, a unutar koje bi, pored ostalog, bilo riješeno pitanje ubrzanog donošenja zakona koji primjenjuju evropsku pravnu stečevinu.

“To znači da se isključe sve blokade, sve sporosti i da Parlament godišnje usvoji na desetine zakona”, rekao je Pejanović koji je podsjetio da je Sabor Hrvatske u periodu pred ulazak zemlje u EU usvajao po 200 zakona godišnje koji su preuzimali evropsku pravnu stečevinu.

Smatra kako, ako bi se ove mjere ili aktivnosti za ubrzanje integracije BiH u EU pokrenule i izvele, onda bi bilo moguće očekivati da tokom 2020. BiH dobije status kandidata, a 2021. dobije mogućnost otvaranja pregovora za članstvo, što bi bio polet za cijelu zemlju.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad