Naučnici iz oblasti pedagoških nauka, profesori univerziteta i istraživači, koji čine eminentni sastav Odbora za pedagoške nauke Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, su sa velikom zabrinutošću, mada ne iznenađeni, primili informaciju o rezultatima PISA testiranja, navodi se u saopštenju Akademije nauka i umjetnosti BiH.
Ovi nalazi koje svake tri godine nakon provedenih testiranja objavljuje OECD sa velikom pažnjom analiziraju sve zemlje. I to ne samo njihovi pedagoški stručnjaci i drugi poslenici u obrazovanju, nego i svi oni koji prate ili treba da prate napredak, rast i razvoj obrazovnog potencijala samog društva, te podsticanje kreativnosti i razvijanje interesa za naučna istraživanja kod učenika već u toku samog školovanja.
Pored uvažavanja i vrednovanja PISA testiranja se nerijetko nađu na meti kritičara što ne treba zanemarivati, mada se već godinama potvrđuje kao pravilo da PISA testiranja kritikuju samo one zemlje koje nisu zadovoljne postignućima svojih učenika. Važnije od toga za nas bi trebala biti činjenica da se učenici iz ekonomski razvijenih zemalja u pravilu nalaze pri vrhu rang ljestvice dok se na dnu nalaze učenici iz ekonomski nerazvijenih zemalja.
Veze između kvalitete obrazovanja i ukupnog društvenog razvoja i napretka sui ovdje više nego očigledne. Gotovo svaki član Odbora je od kraja 1990-ih godina do danas, na osnovu vlastitih istraživanja i analiza, ukazivao na slabosti obrazovnog (obrazovnih) sistema i prognozirao loše posljedice obrazovne politike i prakse u BiH. Nažalost, takva upozorenja vrlo dokumentovana i naučno utemeljena ne samo da nisu potaknula kreatore obrazovne politike da rade na poboljšanju obrazovnih sistema nego je stanje svake godine postajalo sve gore. Istraživanja nedvosmisleno pokazuju da BiH ima jedan od najsloženijih sistema obrazovanja podjeljen na 14 administrativno-upravnih jedinica, sistem u kom se učenici dijele prema entitetskoj i etničkoj pripadnosti, školuju prema tri nacionalna nastavna plana i programa, uče iz nedovoljno kvalitetnihnacionalno usmjerenih udžbenika, u kojima su podjele i etno-ekskluzivnost važnije od znanja, gdje u 54 slučaja djeluju ‘dvije škole pod jednim krovom’ i mnoštvo drugih slabosti koje čine ovaj sistem jednim od naskupljih sistema obrazovanja u svijetu (kad se uporedi sa izdvajanjem za obrazovanje iz BNP per capita).
Članovi Odbora za pedagoške nauke ANUBiH izražavaju svoju spremnost da zajedno sa svim drugim naučnim i stručnim institucijama i pojedincima koji su motivirani za progresivne promjene, nakon pažljivog proučavanja i interpretiranja učeničkih postignuća i drugih pokazatelja koji se mogu iščitati iz PISA izvještaja o našem obrazovnom sistemu, budu pokretači i organizatori ozbiljnih naučno utemeljenih rasprava i istraživanja o svakom uočenom problemu i nedostatku na koje redovno ukazuje PISA za svaku zemlju.
Tek na osnovu tako dobivenih istraživačkih nalaza bit će moguće je predlagati odgovarajuće puteve kratkoročnih i dugoročnih poboljšanja našeg školskog i odgojno-obrazovnog sistema. Kod PISA testiranja nije u pitanju znanje znanja, tu se ne propituje reproduktivno znanje nego funkcionalno, upotrebljivo znanje kojeg nema bez istinski shvaćene suštine svake nove informacije, novog znanja i njegove upotrebljivosti. Zato nije važno što će naš učenik znati Pitagorin poučak izdeklamovati naizust, nego za šta mu to znanje može koristiti, ili nije važno koliko učenik tečno čita nego šta mu poručuje pročitani tekst.
Članovi Odbora smatraju da što prije preusmjerimo snage sa podjela i indoktrinirajućih informacija na kvalitetno i funkcionalno poučavanje koje omogućava učeniku samostalno istraživanje, slobodno izražavanje vlastitih stavova i ideja, razvoj kreativnih i inovativnih praksi – to ćemo ubuduće biti zadovoljniji učeničkim postignućima i bez ovakvih i sličnih propitivanja.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
