Iako su zemlje sa srednjim dohotkom Europe i Centralne Azije postigle viši životni standard nego ikad prije, klimatske promjene i tehnološki poremećaji mogli bi ozbiljno usporiti njihova nastojanja da smanje nejednakosti, navodi se u najnovijem UNDP-ovom globalnom Izvještaju o ljudskom razvoju.

Izvještaj ukazuje da se pitanja nejednakosti čine osobito važnim u regiji zbog smanjivanja srednje klase, visoke razine neformalnog i ranjivog zaposlenja, nedostataka u socijalnoj zaštiti, iseljavanja kvalificiranih i mladih radnika i percepcije nejednakosti pred zakonom.

Kako se jaz u osnovnom životnom standardu smanjuje, pojavljuju se novi oblici nejednakosti, uzrokovani neravnomjernim pristupom tehnologiji i obrazovanju i pogoršavanjem stanja siromašnih i ranjivijih skupina klimatskom krizom.

 Na primjer, gotovo 90 posto energije u regiji potiče iz fosilnih goriva, a gotovo 30 posto zemljišta klasificirano je kao degradirano. I dok se regija svrstala u srednji svjetski stepen potrošnje na istraživanje i razvoj, omjer visokokvalificiranih i niskokvalificiranih radnika tek je pola upola manji od zemalja OECD-a – što predstavlja jaz koji bi mogao biti teže premostiv zbog tehnološkog napretka bogatijih zemalja.

Pod naslovom „Van okvira dohotka, prosjekā i današnjice: Nejednakosti u ljudskom razvoju u 21. vijeku“, Izvještaj o ljudskom razvoju za 2019. godinu (HDR) donosi nove pristupe za mjerenje napretka koji se ne zasniva samo na ekonomskom rastu.

 „Ovo je novo lice nejednakosti, a kako ovo izvještaj govori o ljudskom razvoju, nejednakost nije nerješiv problem”, kaže administrator UNDP-a Achim Steiner.

U Izvještaju se dalje proučava socioekonomske nejednakosti analizirajući ih u tri dimenzije – Van okvira dohotka, prosjekā i današnjice – te se predlaže niz politika kojima se mogu adresirati.

Iako je istorijski gledano regija bila ravnopravnija, danas se suočava s nestabilnim tržištima rada i socijalnom isključenošću

Europa i Centralna Azija doživjeli su najniže ukupne gubitke u ljudskom razvoju zbog nejednakosti, prema mjerenju prilagođenim indeksom ljudskog razvoja, što ukazuje da je nejednakost, iako vrlo prisutna, u prosjeku manje izražena nego u ostalim regijama. Regija je također postigla značajan napredak u širenju tercijarnog obrazovanja, te se približava stanju u razvijenim zemljama.

Ipak, nalazi Izvještaja podupiru zaključke regionalnog HDR-a za 2016. godinu u kojem je navedeno da su nejednakosti na tržištu rada i isključenost u središtu izazova nejednakosti u regiji, te pokreću emigraciju koja pogoršava trendove depopulacije u većem dijelu regije.

Isključenost s tržišta rada u regiji važna je kako u pogledu dostupnosti radnih mjesta, tako i zbog toga što je pristup socijalnoj zaštiti često povezan s formalnim učešćem na tržištu rada. Oni koji nisu u pristojnom zaposlenju suočavaju se s mnogo većim rizikom od siromaštva, ranjivosti i isključenosti iz socijalnih usluga i socijalne zaštite.

Podaci takođe ukazuju na zabrinutost javnosti za kvalitetu upravljanja, posebno u pogledu korupcije i nejednakosti pred zakonom. Takve percepcije mogu odražavati dublju zabrinutost zbog nejednakosti koja nije obuhvaćena službenim socioekonomskim podacima.

„Ljudski se razvoj odnosi na pružanje veće mogućnosti izbora ljudima”, kaže Mirjana Spoljarić Egger, pomoćnica administratora i direktor Regionalnog ureda UNDP-a za Evropu i ZND. „Dok analiziramo gdje se regija nalazi danas – njena postignuća i izazove – moramo imati na umu da će neke današnje nejednakosti postati značajnije u budućnosti.“

Iako regija u cjelini bilježi najnižu nejednakost muškaraca i žena na Indeksu rodne nejednakosti, žene su i dalje osjetljive na isključenost s tržišta rada.

Nadalje, žene se suočavaju s negativnom povratnom reakcijom zbog uočenog napretka prema rodnom paritetu. Novi „indeks socijalnih normi“ u Izvještaju kaže da je u polovini zemalja koje se ocjenjuju u svijetu posljednjih godina porasla rodna pristrasnost.

U riziku su i mladi radnici, migranti, dugotrajno nezaposleni, osobe s invaliditetom, tradicionalno marginalizirane zajednice i stanovnici ruralnih i izolovanih područja.

Stoga su ključne politike koje se bave osnovnim pristranostima, socijalnim normama i strukturama moći, navodi se u Izvještaju. Na primjer, politike za uravnoteženje raspodjele skrbi, posebno za djecu, ključne su s obzirom na to da se velika razlika u zaradi između muškaraca i žena tijekom njihovog životnog ciklusa generiše prije 40-te godine.

Izvještaj preporučuje da politike gledaju na prihode, usidrene u životnim intervencijama počevši još prije rođenja, uključujući ulaganja u učenje, zdravlje i prehranu djece. Takva se ulaganja moraju nastaviti kroz život osobe, kada postanu dio tržišta rada i nakon toga.

HDR također tvrdi da se oporezivanje mora ocjenjivati ​​kao dio sistema politika, uključujući i javnu potrošnju na zdravstvo, obrazovanje i alternativu životnom stilu koji se temelji na ugljiku.

Prosjeci kriju važne razlike, kaže HDR, i iako oni mogu biti korisni u pričanju veće priče, potrebne su mnogo detaljnije informacije kako bi se stvorile politike za učinkovito rješavanje nejednakosti.

Gledajući u budućnost, Izvještaj postavlja pitanje kako se nejednakost može mijenjati u budućnosti, posebno kroz prizmu klimatskih promjena i tehnološku transformaciju – dvije sile koje izgledaju spremne da preoblikuju ishode ljudskog razvoja u sljedećem stoljeću.

„Dok se svijet mijenja, mijenjaju se i važne nejednakosti”, rekao je Pedro Conceição, direktor Ureda Izvještaja o ljudskom razvoju. „Dobra vijest je da one nisu neizbježne. Svako društvo ima izbor po pitanju nivoa i vrste nejednakosti koje je spremno tolerisati“.

Izvještaj se može preuzeti sa http://bit.ly/UNDP_HDR_2019

Podacima za Bosnu i Hercegovinu se može pristupiti direktno putem stranice http://www.hdr.undp.org/en/countries/profiles/BIH

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad