"Budimo ozbiljni i objektivni. Ako želite biti dio, a morate biti kao Bosna, najvažnijeg europskog kluba, a to je EU, najprije morate napraviti svoju domaću zadaću, ali to je i natjecanje u ljepoti. To sam iskusio na Kosovu, nešto kasnije", kazao je u razgovoru za N1 bivši zamjenik visokog predstavnika u BiH, Michael Steiner.

Ambasadore, počnimo razgovor s nedavnim i jako zanimljivim problemom na zapadnom Balkanu, a to je Nobelova nagrada za književnost austrijskom piscu Peteru Handkeu, poznatom po vezi sa Slobodanom Miloševićem i negiranjem genocida u BiH. Koja je vaša reakcija na taj potez Nobelove komisije?

“On je, bez sumnje, dobar pisac, profesionalno. Ali mislim da je ovo i signal koji dolazi iz Stockholma. I to očito pogrešan signal, kad gledamo njegovu poziciju koja je uvijek bila neodrživa i još je takva”.

Pređimo na situaciju u BiH i na to kako vidite BiH danas, skoro 25 godina nakon što ste otišli kao zamjenik visokog predstavnika iz Sarajeva?

“Pomalo je tužno, jer se bojim da su snage koje su krale od Bosne, njen razvoj, njenu budućnost, govorim o nacionalističkim snagama, još prilično snažne 30 godina kasnije. Ukrali su vrijeme Bosni i to je šteta. Jer, ako usporedimo razvoj drugih zemalja koje su se našle na pogrešnoj strani u prošlosti, šteta je zato što su ljudi izgubili puno vremena. S druge strane, postoje neki signali na ekonomskom području, koji ohrabruju. Mislim da se sve svodi na to, da BiH može krenuti samo jednim putem, a to je, naravno, prema Europi, a razlog je vrlo jednostavan – Bosna ima jednaku europsku sklonost kao i svaka druga zemlja u EU“.

Prije pitanja o putu Bosne prema EU i NATO-u, možete li usporediti visokog predstavnika i njegovu ulogu u ‘90-im, kad ste bili ovdje s Carlom Bildtom i situaciju sa sadašnjim visokim predstavnikom, a to je austrijski diplomat Valentin Inzko. U vaše vrijeme je g. Bildt iskoristio svoje moći, a sada ih g. Inzko ne koristi. I recite, je li Rusija igrala istu igru kad ste bili ovdje, kao što je igra sada u implementaciji mirovnog vijeća, koje je jedno od ključnih tijela visokog predstavništva u BiH?

“Prvo ću reći da poznajem Valentina Inzka oduvijek. I nedavno sam razgovarao s njim, on je predan, voli Bosnu i možete to osjetiti kad govori o Bosni. Mislim da Bosna može biti sretna što ima takvog zagovornika na svojoj strani. Kad je Bildt bio na početku, nije imao nikakve moći, one su došle kasnije. I to je bio dio našeg problema od početka. Ne zaboravite, kad smo bili u Daytonu, postojao je samo jedan cilj za političku… za međunarodnu zajednicu. A to je bilo zaustaviti i okončati rat. Strana civila je došla poslije. I naravno, radili smo greške na početku, jedna je bila to što je ustavno uređenje bilo previše komplicirano. A drugo, u to vrijeme nitko nije bio spreman za vojsku na tlu, ni Amerikanci ni Europljani. Bili su spremni doći u Bosnu u dogovoru sa zaraćenim stranama. Jedina opcija koja bi navela međunarodnu zajednicu na uključenje, bila je postići dogovor sa svim tim snagama, uključujući nacionalističke, kako bismo dobili bazu pristanka, da bi napokon međunarodna zajednica s vojskom i civilnim elementima mogla doći. Ali problem je bio to, što je međunarodna zajednica bila naivna, jer su mislili da će jednostavno donijeti demokraciju u Bosnu kroz izbore, regularne izbore i ljudi će glasati za demokratske snage i sve će biti u redu. Ali to je, naravno, bila glupost, jer situacija poput Bosne treba najprije sigurnost, osjećaj sigurnosti, a onda možete glasati i izraziti svoju demokraciju. Ali prvo vam treba sigurnost. A to ne možete napraviti u šest ili devet mjeseci. U Daytonskom dogovoru postoji klauzula da najkasnije za 9 mjeseci treba održati slobodne izbore, koje organizira OC. To je apsurdno i naravno, borili smo se protiv toga. I zašto bi uopće imali taj rok od 9 mjeseci, svi su mislili da ćemo poslije izaći i sve će biti riješeno. Zato što smo onda imali izbore u SAD-u, ako se sjećate, na jesen 1996. Zato nije bilo vojnih postrojbi, sve se to trebalo završiti u 9 mjeseci. To je bilo apsurdno, kao što znamo, međunarodna zajednica je još tamo. Zato sam uvijek mislio da, kako bi se postigla najvažnija stvar u početku, a to su red i osjećaj sigurnosti, trebamo imati protektorat. Znate, pauza za Bosnu od jedne ili dvije godine, i dati svu moć međunarodnoj zajednici, a onda je predati političkim snagama u Bosni. Umjesto toga smo imali mali, polovičan pristup. A kad je u pitanju novac, sve bi to bilo puno jeftinije. Za svih, za Europljane, EU, Amerikance i za Bosance, da smo se u početku uključili i imali svu moć kako bismo promijenili situaciju i onda je predali, umjesto ovog sporog procesa, uslijed kojeg je međunarodna zajednica još tamo. A tu, budimo fer, Inzko ima užasan posao. Vidi se da se ljudi ne žele angažirati i, kako ste dobro rekli, Rusi ne igraju najkonstruktivniju poziciju, koja je u početku malo teža, ali puno lakša nego što je to danas“, objasnio je Steiner za N1.

Dopustite ovo pitanje. Tko ima najveću odgovornost za trenutačnu situaciju u BiH? Lokalne vođe poput Milorada Dodika, Bakira Izetbegovića ili Dragana Čovića, međunarodna zajednica ili obje strane podjednako?

“Jednostavan odgovor je da smo svi činili ozbiljne greške i imamo ozbiljnu odgovornost. Naravno, na početku su te nacionalističke sile, koje su radile za svoje interese na štetu naroda. Ali međunarodna zajednica je mislila da može riješiti problem sa što manjom uključenosti. I to je, naravno, bila glupost, naposljetku, govorimo o Europi, o svom domaćem terenu. I sigurno, EU je… i sve europske zemlje su jako zakazale u ovom procesu, što je dovelo do rata u bivšoj Jugoslaviji. Svi smo griješili, u to nema sumnje, svi smo presporo učili“.

Spomenuli ste EU, a jučer je Europsko vijeće usvojilo zaključke o mišljenju o BiH, izjavili su da BiH ne ispunjava kriterije Kopenhagena za kandidaturu za članstvo u EU i, citiram, „Treba posvetiti značajne napore jačanju svojih institucija, kako bi se zajamčila demokracija, vladavina zakona, ljudska prava, te poštovanje i zaštita manjina”. Što to govori o BiH i kakvu poruku dobivamo iz Bruxellesa?

“Mislim… Budimo ozbiljni i objektivni. Ako želite biti dio, a morate biti kao Bosna, najvažnijeg europskog kluba, a to je EU, najprije morate napraviti svoju domaću zadaću, ali to je i natjecanje u ljepoti. To sam iskusio na Kosovu, nešto kasnije. Znate, cijela Europa i Amerikanci su imali nevjerojatnu suosjećajnost za situaciju na Kosovu. I kad je rat završio, što se dogodilo? Kosovari i većina ljudi ponašala se na neprihvatljiv način prema manjini Srba tamo. Razumljivo, ali na način koji je promijenio imidž albanskih Kosovara u cijeloj Europi. I sad se moraju boriti protiv lošeg imidža. Želim reći, znate da morate napraviti svoju domaću zadaću, ali morate biti svjesni da ste i na natjecanju u ljepoti, morate imati suosjećanja. Ako EU, ako stanovnici EU kažu, ‘Ovi Bosanci se jako trude, tako su suosjećajni ljudi i trude se igrati prema pravilima, trebali bi ući’, to bi, naravno, promijenilo i mišljenje političara. Ali ako nemate najbolji imidž, onda je teže napraviti ono što je potrebno, što bi vam dalo čvrstu perspektivu prema prihvaćanju. Dakle, to je i natjecanje u ljepoti, pa svidjelo se to vama ili ne, morate napraviti sve, što obuhvaća i stanovništvo, jer proširenje u Europi, u EU, sada nije baš popularno. Moramo to ponovo učiniti popularnim, a za to moramo pokazati da Bosanci pokušavaju sve kako bi došli na pravi put. Naravno, nacionalizam i veličanje prošlosti od strane političara, kao što ste spomenuli, ne pomažu ni malo“, istakao je.

Moje sljedeće pitanje je povezano s još jednim, ako mogu koristiti vaše riječi, natjecanjem u ljepoti, a to je integracija Bosne u NATO. Vidjeli smo što se dogodilo s većinom zemalja iz regije, one su članice NATO-a. Vidite li BiH kao članicu NATO-a u skoroj budućnosti, unatoč na izjavama vojske Republike Srpske i g. Dodika da će on udružiti BiH sa Srbijom, kad je riječ o NATO-u?

“To je stvarno problem, jer, ne samo što je to kontradiktorno onome što se dogovorilo prije u Bosni, nego NATO ne može natjerati Bosnu na neki put. To mora doći iz zemlje, tu uopće nema sumnje, a ovo ne pomaže. Morate pokušati prebroditi te poteškoće. Naravno, jedna stvar je jasna , BiH mora biti dio EU zato što joj je to prirodna sklonost, a usput ću reći i ovo…. Možete puno kritizirati EU gdje ne funkcionira sve dobro, ali ne zaboravite da usprkos svim tim kritikama, ni drugdje na svijetu stvari nisu bajne. Mislite li da SAD funkcioniraju na bolji način? Ili da je bolje u Rusiji ili Kini? Ne, nije. Relativno govoreći, ako imate izbor, da ja imam izbor, naravno da bih htio živjeti i biti dio EU, jer izgleda puno bolje od većine mjesta u svijetu. A kad govorimo o NATO-u, prirodna sklonost Bosne je ući u NATO, jer je to mjesto gdje Europljani organiziraju svoju stabilnost i sigurnost“.

Bili ste savjetnik Gerharda Schrödera, bivšeg saveznog kancelara Njemačke, proveli ste većinu svoje karijere kao vanjskopolitički službenik njemačke vlade. Kakvu ulogu Njemačka ima danas u BiH? U prošlosti smo vidjeli inicijativu anglo-njemačke za Bosnu, sad imamo, ako mogu reći francusko-njemačku prepirku o regiji. Kakav utjecaj Njemačka ima u Bosni?

“Znate, uvijek oklijevam podijeliti zemlje. Ne sviđa mi se ideja da Francuzi ili Nijemci imaju određenu poziciju, to nas odvodi u pogrešan kut povijesti. Treba nam zajednički pristup. Naravno, Njemačka je povijesno prijateljski nastrojena prema Bosni i ima puno suosjećanja iz europske perspektive za Bosnu. Ali treba nam, i ono što sada vidimo u političkim pozicijama je… najvažnije je da imamo zajedničku poziciju i shvatimo u Europi kako je u našem interesu da mjesto, koje je vrlo europsko, kao što je Bosna, mora biti i dio organizacije Europe“.

Imam još par pitanja i zamolit ću vas za kraće odgovore. Znamo da je Balkan uvijek bio mjesto problema i loših veza, ako to tako mogu reći. Ali kako vidite današnje odnose u regiji, pogotovo između Hrvatske, Bosne i Srbije?

“Ako realno pogledamo situaciju, a i videći koliko je teško za svaku zemlju, mislim da ne možemo poreći kako je situacija bolja sada, nego prije 20, 30 godina. Postoje pozitivne promjene, ali bez sumnje, to se događa vrlo sporo. A to je tako zbog tereta prošlosti i zato što su nacionalističke stranke ukrale 30 godina većini tih zemalja. Moglo bi biti bolje, a ono što povezuje i što bi moglo poboljšati te situacije je organiziraniji i glatkiji put prema Europi“, kazao je.

Bili ste poseban izaslanik na Kosovu par godina nakon kraja vojnih akcija tamo i jako dobro poznajete situaciju. Očekujete li da ćemo u skoroj budućnosti vidjeti dogovor Prištine i Beograda?

“To dosta ovisi o akterima, to je vrlo teška stvar, ali na kraju ne postoji alternativa za to”.

Moje sljedeće pitanje je povezano s igračima. Nova Europska komisija s Ursulom von der Leyen , koja je bivša njemačka ministrica obrane, vjerojatno je jako dobro poznajete kao njemački političar, započela je promjene. Novi visoki predstavnik za vanjsku i sigurnosnu politiku je Josep Borrell, a povjerenik za proširenje Olivér Várhely, koji dolazi iz Mađarske. Mislite li da njih dvojica mogu napraviti neku vrstu bolje situacije na zapadnom Balkanu? I može li Ursula von der Leyen biti bolja predsjednica Europske komisije u usporedbi s Jean-Claude Junckerom?

“Pa, Juncker je bio vrlo uspješan predsjednik u tadašnjim uvjetima, moram vam to reći. Ali dobra vijest je što su tri osobe koje ste spomenuli profesionalci, znaju o čemu govore i mislim da su sve troje shvatili koliko je važno vratiti Bosnu na pravi put, prema njenom prirodnom cilju. Mislim da su ove tri nove osobe dobra vijest za Bosnu“.

Imamo još jednog igrača na zapadnom Balkanu, kojeg nije bilo skoro cijelo desetljeće, a to su SAD. Nedavno je državni tajnik Mike Pompeo imenovao novog posebnog izaslanika za regiju, Matthewa Palmera, a neki priželjkuju novog posebnog izaslanika za BiH. Što vidite iz tog poteza tajnika Pompea i treba li nam novi posebni izaslanika za Bosnu?

“Moj savjet Bosni bi bio… vaši dugoročni prioriteti moraju i trebaju biti Europa. Da, SAD pomažu i trebaju nam, jer su bile ovdje prilikom stvaranja mira 1995. Ali glavni trud mora, i možda je to teško, ali mora ići u smjeru Europe. To je vaš prioritet, nema sumnje u to“.

Neki političari na zapadnom Balkanu, pogotovo u Srbiji i u Republici Srpskoj, blisko surađuju s Rusijom. Može li to zaustaviti BiH na puta prema EU i NATO-u?

“To je komplikacija i u to nema sumnje. Ali to je komplikacija zasnovana na pogrešnoj dugoročnoj procjeni. Možda kratkoročno donese onima, koji pokušaju ići tim putem, neku prednost, dugoročno ne. Jer, pogledajte geografiju, političku, socijalnu, ekonomsku situaciju u Europi i usporedite je s drugim akterima. Puno bolje je ovdje, govorim o situaciji običnih ljudi, o situaciji vas i mene. Ne govorim o velikim političarima. Pogledajte situaciju u Rusiji, je li to zemlja na koju se želite osloniti dugoročno? Trebala bi biti dio, a ne faktor smetnje, ali želite ići tamo gdje je život puno bolji i lakši, bolje organiziran. I to je sigurno EU, bez obzira na sve druge poteškoće“.

Puno vam hvala na odvojenom vremenu. Bilo je zadovoljstvo razgovarati s vama nakon toliko godina.

“Mogu li reći samo još nešto? Jutros sam se probudio i razmišljao o mjestima u Bosni, poput Sarajeva, Tuzle, Prijedora, Mostara, Banja Luke i znate, čudno je što sam iz Minhena, živim tu i vrlo sam sretan što sam ovdje, ali imam taj osjećaj da mi nedostaje Bosna. Nedostajete mi“.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad