U četvrtak je u Bosnu i Hercegovinu deportovano sedam muškaraca, šest žena i 12 djece. Danas stižu i reakcije na deportaciju državljana BiH iz Sirije. Nadležni su saglasni da je neophodno raditi na deradikalizaciji onih koji su se borili na strani ISIS-a, ali i resocijalizaciji članova njihovih porodica.
Premda je odluku o povratku bh. državljana iz Sirije donijelo i Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, Milorad Dodik kaže da nema mnogo informacija o tome, te da je cijeli taj proces na sigurnosnim strukturama.
“To je nadležnost službi bezbjednosti, nadležnih sudskih i tužilačkih organa. Ja nisam dobio informaciju u tom pogledu. To je aktivnost koja se vodi godinu dana, priča o tome, hoće li ili neće. Službe BiH sarađuju sa međunarodnim strukturama i mislim da je to sve pod kontrolom”, kaže Dodik.
Dan poslije deportacije, tek poneka politička reakcija. Poziva se na dosljednu primjenu Zakona o zabrani odlaska na strana ratišta, a institucije da urade sve na deradikalizaciji i resocijalizaciji povratnika.
“Pozivam nadležne organe da rade u skladu sa Ustavom i zakonima ove zemlje i da se pozabave ozbiljno ovim pitanjem.To nije pitanje za dnevnu politiku, već mora biti ozbiljno sagledano, u skladu sa svim ozbiljnim ocjenama i procjenama i učiniti ono što je moguće u saradnji sa našim euro-atlanskim partnerima”, ističe Denis Bećirović, delegat u Domu naroda BiH, SDP.
“Mi se moramo posvetiti tom pitanju na potpuno drukčiji način. Moramo provesti mjere prevencije, moramo uvest mjere rada sa tim obiteljima koji će boraviti u BiH, moramo uspostaviti kontakt sa lokalnim zajednicama. A jedino kako možemmo spriječiti eskalaciju jeste da sve agencije koordiniraju svoj rad”, dodaje Zlatko Miletić, delegat u Domu naroda BiH (DF).
Bivši uposlenik obavještajno-sigurnosnog sektora BiH Miralem Kapetanović ocjenjuje da bilo kakva kazna ili presuda za one koji su se borili u Siriji i Iraku, neće biti dovoljna sama po sebi da ih udalji od sadašnje ideologije.
“Radi se o ljudima za koje se može dokazati da su učestvovali u dejstvima na sirijskom ratištu. Taj problem trebaju da rješavaju zajednički obavještajno-sigurnosne agencije, a zatim i svi drugi u društvu, naročito u pritvorskim jedinicama, stručnjaci i svi drugi”, ocjenjuje Kapetanović.
“Tako da mislim da je najvažnije i za njih i za nas, da se cijeli ovaj proces provede u miru, da se te osobe stabiliziraju, da se provedu zdravstvene pretrage, da se utvrdi da te osobe nisu opasne ni po sebe ni po sredinu, u koji će se kasnije, nadam se, resocijalizirati”, zaključuje Vlado Azinović.
Stručnjaci napominju da u društvu uvijek može biti skupina ljudi koja je sklona ovakvim ideologijama, ali da je trenutno okruženje u BiH takvo da je teško za očekivati stvaranje nekih novih radikaliziranih ćelija.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
