Proslava 9. januara krivično je djelo, na što trebaju reagirati nadležne institucije - poručeno je s Međunarodne konferencije o političkim i pravnim posljedicama za Bosnu i Hercegovinu, a nakon donošenja deklaracije o proglašenju Republike srpskog naroda u BiH.

Deklaracija o proglašenju Republike srpskog naroda 9. janura 1992. godine za Šefika Džaferovića bio je pokušaj državnog udara, datum nakon kojeg je počela agresija, zločini, etničko čišćenje, genocid i kao takog ga treba doživljavati. Za člana državnog predsjedništva koji je danas bio i jedan od uvodničara, obilježavanje devetog januara je neustavan čin i krivično djelo.

“Grupa zastupnika iz reda srpskog naroda je samoinicijativno, protivno Ustavu RBiH, protivno međunarodnom pravu, donijela deklaraciju o kojoj se danas govori, obilježila dio teritorije na kojoj svi oni koji su Srbi ili koji ne podržavaju tu politiku su bili nedobrodošli i koji trebaju biti zbrisani s tog prostora. Pravna posljedica je državni udar, politička posljedica je početak masovnog kršenja ljudskih prava, etničko čišćenje, masovni zločini i na kraju genocid”, naglasio je Džaferović.

Deklaracija je još devedestih godina od Ustavnog suda RBiH proglašena neustavnom. Kroz odluke Ustavnog suda BiH o neustavnom devetom januaru kao Danu Republike Srpske, ova presuda je potvrđena. Pa ipak 9.januar se i dalje obilježava kao Dan RS-a.

“Da stvar bude još teža, na djelu je nefikasnost Tužilaštva po tom pitanju. Krivični zakon BiH je jasan. Za neprovođenje presuda Ustavnog suda predviđene su adekvatne krivične sankcije, uz ostalo i kazna zatvora do pet godina”, upozorava Ajdin Huseinspahić, profesor Pravnog fakulteta u Zenici.

Obilježavanje Dana Republike Srpske za Ramiza Salkića, potpredsjednika RS-a, po čijoj je apelaciji Ustavni sud BiH donio jednu od odluka o 9. januaru, nije sporno, no kako nam je kazao, datum treba mijenjati:

“Naravno da entitet treba da ima svoj dan, ali o Danu entiteta treba svi da se dogovorimo”.

Pravne i političke posljedice proglašenja Republike srpskog naroda, BiH živi i danas; bilo da je riječ o zastrašivanju povratnika poput posljednjih incidenata u Višegradu i Potočarima, ili pak nepoštivanju samog Dejtonskog sporazuma koji pretpostavlja multietnički karakteker oba entiteta.

“Teško je reći kako je danas živjeti u RS. Ko hoće tu da živi, tu živi iz inata. Nekako se osjeća na svome, to mu je sigurnost, to je moje i ima pravo na to. Ali uvijek ima povrede, podsjećanje na to kako je bilo kada nas nisu htjeli tu”, kaže nam Kada Hotić iz Udruženja Žene majke Srebrenice i Žepe.

Kada će se stvari početi mijenjati, ne tako skoro, jer većina političara u RS i danas smatra kako bi priznavanje zločina značilo nestanak Republike Srpske.

“Ne radi se samo o negiranju, znate. Negiranje koje bi išlo kroz ignorantnost, guranje pod tepih, zataškavanje, nego se radi o trijumfalizmu. Radi se o slavljanju zločina, opravdavanju zločina. Upravo Komsije koje formira Dodik o genocidu u Srebrenici su tu ne da ospore, jer ne mogu se osporiti nalazi, dokazi koji su biomedicinski, to je neosporivo. Ide se u opravdavanje pa će ta Komsija ponovo napuhati cifru koliko je bilo naoružanih ljudi, kako je to bila vojna operacija, pokušaće to pokazati jednim oružanim sukobom”, upozorava Hariz Haliilović, socijalni antroplog i profesor na RMIT Univerzitetu u Australiji.

Za razliku od primjerice Ruande, koja je također postgenocidno društvo, ali danas oporavljeno i suočeno sa tragedijom, u Bosni i Hercegovini katarza se nije desila, jer institucije, ali ni međunarodna zajednica, nisu odradile svoj posao, dodaje Halilović:

“U Ruandi se najstrožije  kažnjava bilo kakvo negiranje ili vrijeđenje na tim osnovama koje su korištene za genocid. BiH kao postgenocidno društvo treba gledati u Ruandu, treba gledati u Ariku kako se jedno postgenocidno društvo može oživjeti. Međunarodna zajednica je apsolutno odgovorna. Zbog njene pasivnosti danas imamo zatrovano stanje. S druge strane političke volje da se stvari unaprijede, nema”.

Najavu Visokog predstavnika u BiH Valentina Inzka da bi ove godine mogao nametnuti Zakon o zabrani negiranja genocida, ukoliko to državni parlament ne uradi, naši sagovornici su pozdravili, ali i pozvali institucije na svim nivoima da konačno počnu raditi svoj posao.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad