Gost novog izdanja emisije “Izvan okvira” na N1 televiziji bio je islamski teolog, ugledni i dugogodišnji bosanskohercegovački imam, sa trenutnim prebivalištem u Crnoj Gori – hafiz Sulejman Bugari.

Njegova predavanja, britkost, autentičnost jezika, misli i govora izazivaju uvijek – bez iznimke – veliku pažnju javnosti – prvenstveno islamske religijske pripadnosti, ali i drugih religijskih svjetonazora, pa i nereligijskih. Njegova mirovna poruka odjekujuća je na prostoru Balkana, gdje se etablirao u “omiljenog imama” koji čovjeku vjeru i vjerovanje čini bliskim i srodnim. Islamske je studije započeo na sarajevskom Fakultetu islamskih nauka, završivši ih u Medini, gdje je diplomirao iz područja tumačenja Kur'ana, vrativši se potom u Bosnu i Hercegovinu, a kasnije i magistriravši na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu. Od septembra 2016. godine živi i radi u Crnoj Gori, gdje obavlja dužnost savjetnika reisa Rifata ef. Fejzića za misionarstvo.

Zaboravili smo dušu, poručuje Bugari u razgovoru na N1 televiziji, dodajući:

“Stanje nam je bolesno jer smo ekstremno pristupili ili jednoj ili drugoj strani – duhovnoj ili materijalnoj – svaka jednostranost boli. Nama je potreban univerzalan, objektivan pristup kompletnom životu, a tada i duša i tijelo dobijaju svoju hranu. Mi imamo rokove koje trebamo uraditi i za tijelo i za dušu. A dušu smo zapostavili. Moderna je nauka, također, zapostavila duhovnost i živimo posljedice toga”, kazao je hafiz Bugari poručivši da filozofi stalno tragaju za odgovorima šta je smisao, šta hoćemo da postignemo u životu, šta je to svrha čovjekovog postojanja.

“Ja često govorim – ako je stigao, ne znači da je nešto postigao u životu; ako je uspješan, ne znači da je sretan! A mi smo svjedoci toga – ljudi nisu sretni, nisu zadovoljni, zaboravili su svoju ulogu. Čovjek koji nije našao dom svojoj duši, on je izgubljen, vrijeđa, izmišlja, nezadovoljan je – a samo zato što ne može da dokuči smisao. Duša ima svoj dom, svoj smisao. Zdrava ličnost, po Kantu, ona je koja zna da odgovori na tri pitanja: šta znam, šta činim i čemu se nadam u životu”, kaže Bugari.

Niko nije vlasnik istine, tvrdi. Niko ne može reći – ja sam taj koji razumije vjeru. Mi moramo da shvatimo da nam je vjerovanje, kako kaže, dato kao ispit, kao iskušenje svakom od nas.

“Gospodar kaže – ‘da sam htio, sve bih vas sljedbenicima jedne vjere učinio’. Ako ti ponižavaš drugog i drugačijeg, neki drugi pravac, drugi izbor, odmah ne razumiješ ono u čemu jesi. Mi si umislimo toliko da smatramo da je jedino naša interpretacija validna, a da je sve drugo greška”, odgovara Sulejman Bugari.

Džihad – intelektualni i duhovni napor, a ne rat

U emisiji “Izvan ovkira” govorilo se i o značenju džihada, koji se spominje u Kur'anu, svetoj knjizi muslimanki i muslimana. Budući da se u zapadnom svijetu naziv džihad nerijetko tumači kao „sveti rat” i ima negativnu konotaciju zbog terorističkih skupina čija imena sadrže tu riječ, Bugari se osvrnuo na značenju slojevitost:

“Onaj kome je ideologija vodilja, a ne plemenita ideja ljubavi i mira, on voli da zloupotrebljava terminologiju kako vjersku, tako i diplomatsku. Svaku terminologiju. Žele da žive na račun drugog, da udovoljavaju samo sebi, njih ne interesuje ideja dobra. Ova riječ je toliko izvikana; čim se kaže ‘džihad’ odmah se tumači ‘ubij’. A to je bolestan pristup Božijem tekstu. U korjenu te riječi, džihad znači intelektualni i duhovni napor da se ogradiš od svake vrste zla, sebe da ogradiš od ega svog. Od toga je nastala riječ mudžahid, onaj koji intelektualno zalaže za dobro”, odgovara hafiz Bugari naglasivši kako je pravi mudžahid zapravo onaj koji se bori protiv svoga ega i niske želje svoje, pozivajući se na riječi poslanika Muhameda.

“To je definicija mudžahida. Kada se izborim sa najljućim neprijateljem, a to je ego, onda sam pobjednik. Neću regirati na uvrede. Ljudima je ubrizgan strah od drugog, želeći da sačuvaju komad svoje zemlje, svoju zemlju. Džihad je borba protiv svega onoga što pokušava da remeti bilo koju dušu i blago onom ko na tom putu preseli”, zaključuje Bugari.

Odlazak iz Sarajeva

Strah nas je, kaže ovaj islamski teolog, da studiramo dijalog, a osobito da ga imamo u praksi. Istinski, pravi dijalog je – kako tvrdi Bugari – onaj kada prilaziš drugom i drugačijem s željom da ističete obojica ono što je bolje od vas.

“A dijalog i Gospodar traži. Kaže – ‘raspravljaj na najljepši način’. Mi dijalogom idemo da pobjedimo svoj ego, da otkrijemo bolje razumijevanje univerzalne poruke. Dijalog nam je lijek od Gospodara, ali mi bježimo od njega. Meni je toliko drago da se otvorimo jedni prema drugima, da se prepoznamo, to nam je naređeno. A kako ćemo se upoznati ako ne razgovaramo? Živa Božija riječ pobjeđuje, a nas je strah da istražujemo, pa slijepo slijedimo one koji su nam uokvirili vjerovanje”, odgovara hafiz.

Ovaj poznati hafiz i nekadašnji imam Bijele džamije na Vratniku u Sarajevu, nakon odlaska u Crnu Goru, postao je savjetnik crnogorskog reisa Rifata ef. Fejzića, te profesor na tamošnjoj medresi. Vjernici u BiH, nakon što je napustio zemlju, pitali su se zbog čega je to napravio, da li je razlog bio bilo kakav pritisak. Na to Bugari u emisiji N1 televizije odgovara:

“Kakva sila, nema sile. Osjećaj je čudo, duša je čudo. Kada znaš šta hoćeš, šta radiš, onda je svejedno gdje radiš i gdje ćeš svratiti. Meni je lijepo, radim tamo i učim svakodnevno. Upoznajem nove poglede. Crnogorci prave razliku između čojstva i herojstva: heroj si kad se boriš da sačuvaš sebe od zla drugog; a čojstvo je kada želiš da sačuvaš drugog od svog zla. E nama fali čojstvo! Da drugog sačuvamo i zaštitimo od svoga zla, to je bogatstvo, to je i poruka vjere”, zaključio je Bugari.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad