Zehra Dizdarević, pulmolog govorila je o aerozagađenju s kojim Sarajevo ima problem svake zime, a situacija sa zagađenjem nije mnogo bolja ni u ostalim gradovima Bosne i Hercegovine. Dizdarević e objasnila kakve vrste zagađenja imamo, koji su simptomi, te kako se možemo zaštiti.
“Kad govorimo o aerozagađenju moramo voditi računa koji su izvori zagađenja. Pod “a” koje su čestice, plinovi unutra jer se one dijele na organske i neorganske i sasvim različito djeluju”, kazala je Dizdarević te dodala:
“Ako govorimo samo o Sarajevu – to je kotlina, nema strujanja vazduha. Kad su se pravile zgrade vodilo se računa na koji način puše vjetar, zato se i zove Koševo.”
Pulmolog Dizdarević objasnila je da smo mi oni koji treba najviše da vode računa o tome kako ćemo se zaštiti od aerozagađenja:
“Najbolje ćemo se zaštiti sami, voditi računa kako ideš, gdje ideš, šta nosiš, šta jedeš, šta piješ. Najvažnije da pijete dosta tečnosti, da stavljate masku, prozračujete.”
O našem zdravlju svakako treba da brinu i vlasti.
“Znate šta je minus? Neko nešto dobro uradi, dođe druga vlada i kaže ‘ah nije ova prethodna ništa radila’ i poništi to”, rekla je pulmolog naglasivši značaj sastavljanja i dopune Akcionog plana prije nego što dođe do zagađenja:
“U Akcionom planu treba svakoj apoteci obezbijediti dovoljno respiro maski po povoljnoj cijeni. Treba pokušati omogućiti preko vlada da maske budu jeftinije.”
Kako bi se zaštitili, objasnila je ona, bitno je koristiti maske, još važnije koristiti odgovarajuće maske i to na pravilan način:
“Medicinske maske imaju dva smijera. Ako ih pravilno stavimo imaju bar 30 odsto zaštite, ali imamo respiro maske. Nemamo ih dovoljno, ali su one dobre, imaju filter koji je najvažniji. Prave maske koje imaju dobar filter imaju vijek mjesec dana i moramo ih pravilno staviti.”
Zehra Dizdarević objasnila je kako zagađenje vazduha utiče na naš organizam:
“Prvo imamo ulazna vrata. Najviše se govori o uticaju na disajne organe. Ukoliko su čestice velike, ako nisi pušač one će se nekako zaustaviti, ako je čovjek pušač omogućen je veći prodor čestica. Imamo prvu barijeru nos, znači treba zaštiti nos i usta. Ako nemamo barijeru omogućen je prodor. Imamo oči, one podražajno djeluju.”
Pacijenti često miješaju prehladu i gripu sa aerozagađenjem.
“Imamo često lažna prehladna stanja gdje pacijenti misle da su se prehladili. Vrlo je važno prepoznati iskašljaj. Iskašljaj je bistriji ukoliko se radi o aerozagađenju. Ukoliko je iskašljaj žute ili zelene boje onda je možda kombinovan za virozom, gljivicom i bakterijskom infekcijom. Znači on je gust. Pseudogripozna i pseudoprehladna lažna stanja mogu da se iskomplikuju i sa upalom pluća”, objasnila je Dizdarević.
Na kraju naglasila je kako svaki organizam ima svoj šokni organ, te da od toga zavisi da li će zagađenje pogoditi glasu, nos, grlo ili nešto drugo. Istaknula je da su svi ranjivi, ali da cigarete i posebno pušenje nargile značajno utiče na ranjivost organizma.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad