Komisija za finansije i budžet Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine prihvatila je na današnjoj sjednici u Sarajevu principe izmjena Zakona o finansiranju institucija BiH koji predviđa uvođenje inspekcijskog budžetskog nadzora.

U pitanju je zakon donesen 2004. godine i već je pretrpio nekoliko izmjena, a kazne za počinioce nepravilnosti ili koruptivne radnje predviđene su u iznosu od 5.000 do 20.000 KM.

Predsjedavajući Komisije Predrag Kožul (Hrvatska demokratska zajednica – HDZ) kaže da su takve kazne previsoke, nešto manje kazne, smatra, bile bi više motivirajuće jer bi visoke kazne inspektore koji budu radili taj posao mogle sputavati.

Kako je pojašnjeno iz Ministarstva finansija i trezora BiH obavljene su konsultacije s Ministarstvom pravde te je ovako predložen zakon morao biti u skladu sa Zakonom o prekršajima kako ne bi bilo neusuglašenosti u pravnom sistemu.

Napomenuli su da u prvoj fazi nije intencija kažnjavanje jer će se prvo izdati nalog za otklanjanje nepravilnosti bilo koje vrste, a ukoliko rukovodilac to otkloni neće biti razloga za kažnjavanje, jedino ukoliko se to ne u čini postoji mogućnost podnošenja naloga ili prekršajne prijave.

Članovi Komisije odlučili su dnevnog reda današnje sjednice skinuti izmjene Zakona o akcizama koje su prijedlog Vijeća ministara jer je u pitanju zakon koji se odnosi i na 2019. godinu.

Zakon je na vrijeme upućen Parlamentu BiH na razmatranje, rečeno je danas, ali budući da to najviše zakonodavno tijelo u zemlji nije zasjedalo u prošloj godini zbog problema oko formiranja novog saziva Vijeća ministara BiH, zakon bi sada ponovo trebalo vratiti Vijeću ministara.

Odlučeno je da se od Kolegija Doma zatraži dodatni rok kako bi se Komisija o tom zakonskom rješenju izjasnila nakon što Vijeće ministara BiH dostavi novi prijedlog izmjena kako bi se uskladila naplata akciza.

Razmatrana je danas i još jedna izmjena Zakona o akcizama koju je predložila poslanica iz Nezavisnog bloka Aida Baručija i time zatražila da se pet posto od akciza na duhan i duhanske proizvode usmjeri prema entitetskim fondovima solidarnosti za liječenje djece.

Kako je pojasnila u obraćanju članovima Komisije primjetan je porast prikupljenog novca od akciza imajući u vidu da je taj iznos 2009. godine bio 449 miliona KM, a preliminarni podaci za 2019. godinu govore da je taj iznos porastao na oko 900 miliona KM.

Stoga ona ne vidi razlog da se ne uvaži njen prijedlog izmjena zakona, međutim Kožul je najavio da izmjene zakona neće podržati jer smatra da je pitanje zdravstva potrebno rješavati sistemski, ali i zbog činjenice da se te pojedinačne izmjene često odraze na lokalne zajednice.

Uvažio je motive za donošenja izmjena zakona, ali je ocijenio je da je u pitanju složena tematika koja zahtijeva detaljniji pristup te bi trebalo osigurati mišljenja nadležnih institucija uključujući i Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje koja implementira zakon.

Da je u pitanju ne samo humana potreba za donošenje ovog zakona nago i da se pokaže da su poslanici tu kako bi odgovarali na probleme građana ukazala je članica Komisije Nada Mladina (Socijaldemokratska partija – SDP) jer je za nju argument koji je iznijela predlagateljica zakona jači od bilo kakvih administrativnih obrazloženja.

U tom stavu podržala ju je članica Komisije Marjana Marinković-Lepić iz Naše stranke napominjući da se do sada već moglo nešto učiniti da se namjeravalo to pitanje riješiti sistemski te je pozvala da se učini nešto kako se djeca ne bi liječila SMS porukama.

Iz Ministarstva finansija i trezora BiH pojasnili su da je za prohodnost zakona potrebno osigurati sva mišljenja, ali i političku podršku te su pozvali predlagateljicu da to učini, a Baručija je ocijenila da se radi o dobrom prijedlogu.

Komisija je potom usvojila zaključak kojim je odgodila izjašnjavanje o ovom zakonskom rješenju, ali i zatražila mišljenje Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje.

Raspravu među članovima Komisije izazvao Nacrt budžeta Ureda za reviziju institucija BiH za 2020. godinu budući da su neki od članova Komisije problematizirali činjenicu da se traži 635.000 KM za opremanje novog prostora koji još nije kupljen, ali se traži 1.500 kvadrata prostora.

Marinković-Lepić je naglasila da je od tog novca predviđeno 136.000 KM za kompjutersku opremu, te je upitala za šta će biti potrošeno nešto manje od pola miliona KM jer “imate 70 uposlenih ako za svakog izdvojite 1.000 KM za stol i stolicu šta je sa ostalih 400.000 KM”.

Također, kaže zapazila je da se 70.000 KM predviđa za proslavu 20. godišnjice od osnivanja institucije te je kazala da se trebaju obilježavati važni datumi, ali da je to nerealan iznos kao i iznos od 7.000 KM za odnose s javnošću.

Komisija je zaključkom zadužila Kolegij Komisije da do naredne sjednice razmotri traženo povećanje budžetskih sredstava za ovu bh. instituciju, ali su pozvali da se slično postupi i sa svim 75 bh. institucija.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad