Ponovno se sve glasnije govori o potrebi za izmjenama Dejtonskog mirovnog sporazuma. Jesu li promjene neminovne, da li su uopće moguće - pitamo Miru Lazovića, jednog od učesnika pregovora koji su iznjedrili Ustav Bosne i Hercegovine.

Kako komentarišete razgovor između hrvatskog i turskog predsjednika, Zorana Milanovića i Recepa Tayyipa Erdogana, u kojem su govorili o izmjeni Dejtonskog sporazuma?

Ukoliko su tačne te informacije, to tumačim činjenicom da su prilike takve da smo mi u Bosni i Hercegovini taoci Dejtonskog sporazuma koji i u određenoj mjeri proizvodi nestabilnosti u regionu. To je postao problem za funkcionisanje BiH. Mislim da je dobro ako su otvorili takvu priču. Činjenica je da se zadnjih godina ponavlja potreba promjene Dejtonskog sporazuma ili Dayton 2, posebno Aneksa 4.

Ovaj ustavni aražman smo potpisali u novembru 1995. i tada je bilo jasno da se ne može napraviti stabilna i demokratska država. U razgovoru sa Richardom Holbrookeom smo skrenuli pažnju da nije dobar sporazum, a on je rekao morat će te 15 godina živjeti tako i onda će doći vrijeme za promjenu. Mi, evo, živimo to već 25. godina. Dayton je od Bosne i Hercegovine napravio invalida.

Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik je kazao da nema ništa od promjene Dejtonskog sporazuma?

Pamtim kada je Dodik bio protiv Daytona i onda je promijenio mišljenje i vokabular. Podsjećam da je i Matthew Palmer prije nekoliko mjeseci doslovno rekao da Bosna i Hercegovina treba drugačije ustavno uređenje. To je neminovnost.

I visoki predstavnik Valentin Inzko je slično kazao?

Svaki Bosanac i Hercegovac to zna i nije potrebo otkrivati toplu vodu. Svi su diskriminirani samo zavisno na kojim dijelovima, Srbi u Federaciji BiH, a Bošnjaci i Hrvati u Republici Srpskoj.

Zašto se Dodik, da tako kažemo, grčevito bori da ostane Daytona?

Zato što ovakva pozicija njemu i sličnima čuva moć. Svjesni su da ukoliko se realizuje presuda Sejdić-Finci mora se mijenjati ustavni aražman, moraju građani biti u centru, a ne etničke grupe.

Mislim da neće biti Daytona 2, ali će doći do promjene Ustava u jednom evolutivnom putu tokom kretanja prema euroatlantskim integracija. Mi smo po presudi Evropskog suda za ljudska prava morali do sada u Ustav Bosne i Hercegovine ugraditi pojam “građanin”.

Da li bez izmjene Dejtonskog mirovnog sporazuma Bosna i Hercegovina neće moći u Evropsku uniju?

Apsolutno, sa ovakvim Ustavom se ne može u Uniju.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić kaže da će do promjene Ustava BiH doći samo unutrašnjim dogovorom Bošnjaka, Srba i Hrvata?

Bez velikog učešća američke administracije ovdje će se situacija teško mijenjati. Morat će biti i pritisci iz Brisela. Morat će se mijenjati i Izborni zakon, ali ne na način kako neki zagovaraju.

Predsjednik HDZ-a Dragan Čović je kazao da bi se uskoro moglo krenuti sa razgovorima o izmjeni Izbornog zakona?

Nije sporno da se treba razgovarati o Izbornom zakonu, ali nema šanse da se mijenja kako je to Čović zacrtao.

Da li je u Brisel otišao ANP?

Nije bitan naziv dokumenta, bitan je sadržaj. Svjestan sam da se iz političkih razloga nije mnogo govorilo (da je dokument ANP) zbog Dodikovog statusa u Republici Srpskoj.

Ovih dana je iz Brisela pozitivno odgovoreno na zahtjev BiH i to je u javnosti dosta slabo prenešeno, što me čudi.

Kakva je uloga Željka Komšića u svemu tome?

Utisak je da se Komšić hrabro postavio i da je kao član Predsjedništva povukao ručnu. Sigurno je kako je postigao uspjeh kada govorimo o nastavku puta ka NATO-u. Kada govorimo o ovom pitanju Komšić je najzaslužniji.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad