Dok pravosuđe kaska u mjestu, političke partije rješavaju svoje unutarstranačke problema putem najavljenih tužbi. Radi se o mandatima koje su u strankama dobili izabrani zvaničnici, a koje su u međuvremenu napustili. Egzaktan primjer su Jasna Duraković i Damir Arnaut koji su odlučili naputiti SBB. Iz ove stranke zatražen je povrat mandata, ali i sredstava koja su uložena u njihovu kampanju, a što je ozvaničeno i kroz notarske ugovore, čije postojanje i Arnaut, ali i Duraković, odbacuju.
Nakon tvrdnji Damira Arnauta da je u vrijeme potpisivanja notarskog ugovora bio na Pelješcu, slično je poručila i Jasana Duraković. Ona je navodno bila u Blagaju, i kako je kazala gostujući u programu Face TV-a, notarski ugovor nikada nije potpisala.
Ovaj dvojac je, podsjećamo, odlučio napustiti Savez za bolju budućnost jer smatraju da ova stranka nije trebala odreći tzv. šestorke u Kantonu Sarajevo i prikloniti se SDA, zbog čega su u SBB tražili povrat mandata, ali i finansijsku nadoknadu.
No Izborni zakon u državi je jasan. Mandat pripada izabranom nosiocu mandata, a ne političkoj stranci, koaliciji ili listi nezavisnih kandidata koja ga je predložila na kandidatskoj listi.
Ukoliko izabrani nosilac mandata, u toku trajanja mandata, istupi iz političke stranke, koalicije ili liste nezavisnih kandidata koja je učestvovala na izborima i na čijoj je kandidatskoj listi bio, izabrani nosilac mandata postaje samostalni vijećnik/odbornik, odnosno poslanik/zastupnik.
Dakle mandat se ne može vratiti, što je s novcem? U konkretnom slučaju biće zatražen potvrat 100.000 KM u roku od 30 dana. Ukoliko povrata ne bude, ide se na sud.
S jedne strane, stranke se pokušavaju zaštitti, a svjedoci smo velikog broja preletača prethodnih godina. No s druge strane što ako pojedinac želi zaštititi svoje ime, ukoliko stranka iznevjeri principe zbog koje je i pristupio određenom političkom projektu.
Ugovore s članovima ima i SDA i SDP, HDZ BiH, te i značajan broj stranaka u Federaciji, u RS ne.
Ipak, treba podsjetiti da je 2012. godine SDA aktivirala potpisanu bjanko ostavku Desnice Radivojević, tadašnjeg ministara prostornog uređenja jer je podržao odluke protivne politici SDA. Ova stranka je tada priznala da potpisane bjanko ostavke postoje. U konačnici Ustavni sud FBiH odbacio je ostavku, dok su predstavnici međunarodne zajednice, uključujući i Venecijansku komisiju, tada kazali kako je bjanko ostavka suprotna najboljim praksama demokratije i vladavine prava, s negativnim posljedicama na funkcionisanje političkog sistema.
Pa ipak SDA nije tražila od Senada Šepića da vrati svoj mandat nakon što ga smijenila, iako su se ugovori potpisivali. Danas će Šepić reći kako mandati trebaju pripasti stranci kako ne bi dolazilo do situacija koje je imala njegova nova stranka Nezavisni blok sa svoja dva zastupnika, u Federalnom parlamentu.
U BiH nije ništa novo da se stranke rasipaju pa i usred mandata, kao što je to primjer DNS-a kojeg je napustio značajan broj članova formirajući DEMOS, ili pak SDS-a koji je gotovo ostao bez dobojskog ogranka koji je završio u SNSD-u. Izmjene Izbornog zakona koje se traže dale bi mandate strankama, no upravo otvorne kandidacijske liste, koje jamče mandat poslanicima, smatraju se najvećim demokratskim postignućem Izbornog zakona BiH.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
