Jedna četvrtina mladih do 15 godina u Bosni i Hercegovini konzumira neki oblik duhanskih proizvoda. Najpopularnija je nargila, što su ugostitelji uvidjeli, pa je na svakom koraku dostupan novi nargila bar. Konzumenti, u prvom redu mladi ljudi, kažu da nargilu konzumiraju iz zabave. Ali ova zabava može puno koštati. Posljednja zdravstena istraživanja pokazuju da su nargile dosta štetnije od cigareta. Ništa bolja situacija nije ni sa elektronskim cigaretama.
Trend povećanja cijene cigareta prvog januara nije značajinije smanjio broj pušača. Novogodišnje odluke uglavnom se svode na promjenu navike pušenja, pa umjesto klasičnih cigareta, veliki broj građana konzumira moderne, elektronske cigarete.
“One se sastoje u tome da se udišu isparavanja nastala grijanjem na visokoj temperaturi tečnosti u elektronskoj cigareti, a ta tečnost najčešće sadrži nikotin i katran”, saopšteno je iz SZO.
Stručnjaci u BiH smatraju da su elektronske cigarete još jedan marketinški trik, a ne zdravija varijanta pušenja.
“Koje su čak, u vrlo stručnim krugovima, proglašavane za alternativu, odnosno manji opasan oblik duhanskog proizvoda, odnosno čak i kao sredstvo za odvikavanje. Ovom prilikom podsjećam da u građi elektronske cigarete se nalazi spremnik sa tekućinom, rastvorom u kojem se nalazi koncentracija nikotina, a nikotin je supstanca koja izaziva ovisnost, pa postavljam našim gledaocima pitanje – kako će se odviknuti od nečega što izaziva ovisnost i drži u ropstvu”, upitala je dr. Aida Ramić.
Trend pušenja nije nešto novo u ovoj zemlji. Iako Zakon o ograničenoj upotrebi duhanskih proizvoda kaže:
“Zabranjuje se prodaja duhanskih prerađevina u objektima koji su od predškolskih i školskih ustanova udaljeni manje od 100 m i koji su smješteni unutar sporstko rekreativnih površina. Zabranjuje se prodaja duhanskih prerađevina: osobama mlađim od 15 godina”.
Statistika kaže da čak jedna četvrtina, upravo djece te dobi, konzumira duhanske proizvode, a najveći procenat njih redovni su konzumenti nargile. Iskoristili su to ugostitelji koji su veliki broj kafića u bh. gradovima preuredili u nargila barove.
A posebno na sarajevskoj Baščaršiji. Skoro u svakom sokaku na Baščaršiji nalazi se bar po jedan nargila bar. U bilo koje doba dana, u bilo koje godišnje doba, svi nargila barovi su ispunjeni do posljednjeg mjesta.
Iako svjesni šetetnosti po zdravlje, od ovih navika ne odustaju.
“(Konzumiraš li nargilju?) Da. (Zašto?) Ne znam. Svjestan sam ja toga da su nargile nezdravije, ali ne znam, pušimo iz ćejfa”, kaže jedan mladić
“Pa ja više preferiram cigarete, mislim da su zdravije, s obzirom da je duhan prirodan”, dodaje njegova djevojka.
Štetnost po zdravlje je neminovna, bez obzira šta smatrali većim ili manjim zlom, stav je ljekara.
“U ovom slučaju, čak su i štetnije nego cigarete, istraživanja pokazuju da nargile imaju 36% više katrana u sebi, što se odmah povezuje sa nastankom raka”, ističe Ramić.
U Bosni i Hercegovini ne postoji Zakon koji bi putpuno onemogućio pušenje u zatvorenim prostorima, iako se isti iznova uporno nalazi pred parlamentarcima. Austrija je posljednja zemlja koja je uvela zabranu pušenja u svim gastronomskim objektima. Zabrana uključuje i nargile i elektronske cigarete.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
